Na sjednici održanoj u četvrtak, Vlada je uputila Hrvatskom saboru na usvajanje prijedloge izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama, sa Strategijom obrane Republike Hrvatske i Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2025. do 2036. godine. Jedna od ključnih novosti je ponovno uvođenje obaveznog osnovnog vojnog osposobljavanja prenosi poslovni.hr.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su ovi dokumenti neophodni zbog znatno promijenjenih sigurnosnih uvjeta u svijetu. Napomenuo je da je još 2008. u Hrvatskoj obustavljeno obvezno služenje vojnog roka, a da se sada, kroz pažljivo prilagođenu vojnu obuku, žele omogućiti mladima da steknu korisne vještine koje prethodne generacije nisu imale priliku usvojiti, čime se jača obrambena sposobnost Hrvatske vojske.
Obavezna dvomjesečna vojna obuka planirana je za početak u siječnju 2026. godine. U vojnu evidenciju upisuju se hrvatski državljani kada napune 18 godina, dok se na osposobljavanje pozivaju u godini kada navrše 19. U iznimnim slučajevima poziv se može uputiti i osobama starijim od 19, do najviše 30 godina. Pozvani kandidati prolaze zdravstveni pregled, a oni koji se ne odazovu mogu biti prisilno privedeni, uz novčane kazne od 250 do 1320 eura.
Žene nemaju zakonsku obvezu služenja, ali mogu dobrovoljno pristupiti osnovnoj vojnoj obuci, što je i jedan od uvjeta za prijem u profesionalnu vojnu službu te za služenje u pričuvnom sastavu.
Vojna i civilna komponenta obuke
Vojna obuka održavat će se u vojnim objektima u Kninu, Slunju i Požegi, a planira se godišnje obučiti do pet skupina od po 800 ročnika - ukupno oko 4000 osoba godišnje. U slučaju većeg interesa, kapaciteti će se proširiti. Ročnici će za vrijeme obuke primati mjesečnu neto naknadu od 1100 eura, uz pokrivene troškove prehrane, smještaja, prijevoza i dopusta. Obuka se računa kao radni staž, a zaposlenima će radna prava ostati očuvana. Nezaposleni koji prođu obuku imat će prednost pri zapošljavanju u državnim i lokalnim institucijama.
Osobe koje zatraže civilno služenje zbog priziva savjesti moći će birati između dva modela: jednog unutar Civilne zaštite MUP-a (tri mjeseca svakodnevnog rada) i drugog u lokalnim jedinicama (četiri mjeseca, pet dana tjedno po osam sati). Civilni ročnici također ostvaruju određena prava, uključujući zdravstveno osiguranje i naknade, iako u nižem iznosu od vojnih ročnika – u Civilnoj zaštiti se predviđa oko 250 eura mjesečno, dok će u lokalnim jedinicama naknada biti uglavnom u obliku plaćenog prijevoza.
Moguća je i odgoda obuke do 29. godine zbog studija ili profesionalnog sporta, uz dodatne iznimke i propisane uvjete za oslobađanje ili nepozivanje na služenje.
Izmjene zakona i strateški dokumenti
Novosti u Zakonu o službi u OSRH uključuju mogućnost prijema osoba sa završenom samo osnovnom školom, uz obvezu da završe srednju školu tijekom prvog ugovora. Također, produžena je maksimalna dob za ostanak u službi za dvije godine.
Važna novost je i sufinanciranje kamata na stambene kredite za vojno osoblje mlađe od 45 godina koje nema riješeno stambeno pitanje u mjestu službe. Planiraju se i dodatna poboljšanja životnih i radnih uvjeta djelatnih pripadnika vojske. Strategija obrane RH i Dugoročni plan razvoja OSRH do 2036. godine usmjereni su na jačanje obrambene moći države, očuvanje teritorijalne cjelovitosti, sudjelovanje u međunarodnoj sigurnosti te pružanje pomoći civilnim institucijama.
Ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da Hrvatska već od 2025. ispunjava NATO-ovu obvezu izdvajanja 2% BDP-a za obranu, a da je cilj do 2027. doseći 2,5%, te 3% do 2030. godine. Strateški ciljevi uključuju jačanje nacionalne obrane, sposobnost odvraćanja i odgovora na prijetnje, učinkovitost unutar NATO-a i EU, te podršku civilnim strukturama u krizama. Također se naglašava važnost ulaganja u istraživanje, inovacije i domaću obrambenu industriju.
Foto: arhiva
vzaktulano.hr/poslovni.hr
