Kada bismo hranu kojom hranimo životinje koristili izravno, mogli bismo nahraniti milijarde ljudi, poručuju Prijatelji životinja uz 16. listopada - Svjetski dan hrane.
Ujedno upozoravaju da su uzgoj životinja za hranu i stočarska industrija odgovorni za enormno bacanje hrane i prije nego što ona uopće dođe do tanjura.
- Procjene pokazuju da se do 70 posto svih svjetskih poljoprivrednih površina koristi za uzgoj životinja ili za proizvodnju hrane za njih. Kad se te namirnice pretvore u meso, mlijeko i jaja, izgubi se većina njihove energetske i nutritivne vrijednosti. Da bi se proizveo 1 kilogram govedine, potrebno je do 20 kilograma biljne hrane i 15 000 litara vode. U tom procesu gubi se i do 90 posto kalorija koje su mogle izravno nahraniti ljude. Drugim riječima, svaka životinja na farmi je sustav za bacanje hrane - ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
U svijetu gladuje 800 milijuna ljudi, bacanje hrane je zločin
Navodi da je globalno proizvodnja hrane odgovorna za oko trećinu svih emisija stakleničkih plinova, a polovica toga dolazi upravo iz stočarstva. Osim toga, stočarska industrija već je glavni uzrok krčenja šuma, iscrpljivanja tla i onečišćenja voda.
- Dodamo li tome činjenicu da bacamo većinu hrane proizvedene za uzgoj životinja, a u svijetu gladuje gotovo 800 milijuna ljudi, dobivamo poraznu sliku: bacanje hrane postaje i ekološki i moralni zločin. Naime, najveći dio te hrane zapravo nikada ne dođe do ljudi jer se potroši na hranidbu životinja. Kad bismo tu hranu koristili izravno, mogli bismo nahraniti milijarde. Svaki prelazak na biljnu prehranu izravno znači manje bacanja hrane i više pravde za ljude, životinje i planet – kazala je.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), trećina ukupne proizvedene hrane na svijetu nikada se ne pojede. Šokantno je što značajan dio „bačene hrane” nije pokvareno voće ni zaboravljeni kruh, nego hrana kojom se hrane životinje. Goleme količine kukuruza, soje, žitarica i mahunarki koje bi mogle hraniti ljude završavaju u hranilicama stoke, svinja i peradi.
Bacanje mesa je bacanje biljne hrane i života životinja
Osim toga, proizvodi životinjskog podrijetla izrazito su kvarljivi. Meso, mlijeko i jaja najkraćeg su roka trajanja od svih prehrambenih proizvoda, što znači da se i češće bacaju. Samo u Europskoj uniji, prema podacima Europske komisije, više od 16 posto mesa i mliječnih proizvoda završi kao otpad. Taj postotak ne uključuje ogromne količine „nevidljivog otpada” – hrane koja se potroši na hranidbu životinja.
Kada hrana završi na odlagalištu, njezinim truljenjem u anaerobnim uvjetima stvara se metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO₂. Procjenjuje se da je samo bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova, no već i sam uzgoj životinja za hranu jedan je od najvećih izvora emisija metana, dušikovih spojeva i ugljikova dioksida, dok se istodobno troše goleme količine biljne hrane, vode i zemlje. Drugim riječima, najprije planet zagrijavamo dok proizvodimo meso, mlijeko i jaja, a zatim ga dodatno uništavamo bacanjem te hrane. Time ne gubimo samo obroke, nego i sve što je u njih uloženo: vodu, energiju, zemljište, ljudski rad i živote životinja koje su zbog te hrane stradale. Tako uzgoj i bacanje hrane zajedno čine začarani krug razaranja klime, u kojemu se Zemlja zagrijava dvostruko: prvo zbog proizvodnje, zatim zbog otpada.
Biljna prehrana smanjuje bacanje hrane i glad u svijetu
Prijatelji životinja pozivaju sve na prelazak na biljnu prehranu.
- Biljna prehrana ne samo da smanjuje bacanje hrane, nego i smanjuje glad, troškove, emisije stakleničkih plinova i patnju životinja. Svaki obrok bez mesa, mlijeka i jaja nije samo izbor za zdravlje nego i čin odgovornosti prema planetu i svima koji na njemu žive kroz održivu, pravednu i suosjećajnu prehranu – poručuju.
Podsjećaju i na činjenicu da danas doista imamo izbor: osim voća i povrća, mahunarki, žitarica, gljiva, sjemenki i orašastih plodova, na raspolaganju su nam i razne vrste biljnog mesa, ako nam nedostaje okus mesa. Više o dostupnim proizvodima može se saznati u vodiču „(R)evolucija mesa” koji se zajedno s receptima nalazi na www.prijatelji-zivotinja.hr. Na besplatan i informativan Vege izazov od 30 dana može se predbilježiti na www.veganopolis.net.
foto: prijatelji životinja
vzaktualno.hr
