U sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja. Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1000 civila, a ranjeno je više od 2500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Varaždinski i međimurski policajci ispisali najslavnije stranice u povijesti hrvatske policije
Doprinos policajaca tadašnje Policijske uprave Varaždin u Domovinskom ratu na ponos je cijeloj policiji - ispisali su jednu od najslavnijih stranica u povijesti hrvatske policije, ali i u povijesti Domovinskog rata. Poginula su 33 djelatnika Policijske uprave Varaždin, a četvorica se vode kao nestali.
U pokušaju proboja preko tada okupiranoga Karadžićeva prema opkoljenom Vukovaru, 9. studenoga 1991. poginuli su pripadnici Specijalne jedinice policije "Rode" iz Varaždina Mladen Kasun, Zvonko Kardoš, Branko Kos i Željko Pongrac, dok je Vlado Štampar nestao u pokušaju proboja te je naknadno proglašen umrlim. Ranjeno je 28 pripadnika "Roda", a jedan policajac je završio u zarobljeništvu odakle je pušten nakon sedam mjeseci provedenih u koncentracijskom logoru Sremska Mitrovica.
Ratnih se dana prisjetio i ratni pripadnik Specijalne jedinice policije „Roda“ Ivo Loborec.
- Gorjelo je nebo i zemlja tada, napadali su nas iz zraka i s kopna. Svi znamo s kakvim je naoružanjem raspolagala takozvana JNA, a mi smo došli sa srcem. Imali smo naoružanja, no oni su bili puno jači, i u ljudstvu i u tehnici i nažalost, mi nismo uspjeli. Doduše, zauzeli smo pola tog srpskog sela, ali nismo uspjeli dalje – prisjetio se Loborec.
Zločin u Škabrnji
Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja.
Sjećamo se danas, ali ne samo danas, svih onih koji su stradali u Domovinskom ratu – vojnika, policajaca, nevinih civila, svih poginulih, ranjenih, prognanih...Odajući im počast, obećajemo da njihovu žrtvu nikada nećemo zaboraviti.
vzaktualno.hr
