Krapinsko-zagorska županija još je jednom trijumfirala na dodjeli nagrada za najbolji EU projekt u Hrvatskoj.
Ovaj put s projektom HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica koji je na svečanoj dodjeli u Šibeniku, u sklopu Dana regionalnog razvoja i EU fondova, proglašen pobjedničkim projektom prema glasovima stručnog žirija u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji.
U petak su u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije ovaj najnoviji uspjeh prezentirali župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac, ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar i pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar.
Župan Željko Kolar iznimno je zadovoljan što danas može predstaviti još jednu nagradu, priznanje za izvrsnost Krapinsko-zagorske županije u povlačenju sredstava iz Europskih fondova.
- Zašto smo se odlučili da danas prikažemo ovu paletu priznanja, šest godina zaredom od kada se ovo nagrađivanje europskih projekata organizira u Republici Hrvatskoj? Upravo zbog kontinuiteta. U svih šest godina Županija je imala europski projekt koji je u određenim kategorijama bio jedan od najboljih u Republici Hrvatskoj. I taj kontinuitet pripremljenosti projekata je zapravo najbitniji. Tu je ključno nekoliko stvari, a ja bih prvo rekao strateški dokumenti i strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije. Nekoliko puta sam naglasio da točno znamo što želimo i točno znamo kuda idemo i na koji način te ciljeve koje smo si zadali možemo ostvariti. Druga stvar je pravovremena priprema projekata i odlično praćenje i provedba tih projekata, a treća stvar su ljudi koji pokrivaju različita područja, koji rade u različitim institucijama u nadležnosti Krapinsko-zagorske županije, koji su vrhunski profesionalci i znalci i koji su svoje znanje i umješnost u kreiranju projekata, nakon toga samom projektiranju, prijavljivanju, praćenju i realizaciji doveli do apsolutno najviših visina – naglasio je župan.
Kolar naglašava kako je izuzetno bitno da budemo uvijek korak ispred, da pratimo što se događa u perspektivi, u Odboru regija, u Europskoj komisiji i kako se priprema nova financijska omotnica, da našu strategiju razvoja, naše strateške projekte pripremamo unaprijed, kako bi se onda kad dođe onaj završni poziv, samo s nekim sitnim kreacijama pripremili za njega i ponovo bili među onima koji će biti najuspješniji.
– Ovdje ću spomenuti i obrazovanje, jer ćemo mi do petog mjeseca sljedeće godine imati 30 aktivnih gradilišta, gdje će ukupan iznos investicije u tom trenutku prelazit nekakvih 220 milijuna eura. To je strašno. I ova ekipa ljudi koja to nosi na svojim ramenima je strahovito opterećena. I teško je na tržištu rada naći dodatne kapacitete ljudi koji su spremni na tako visokoj razini odgovoriti, ali upravo ti rezultati koje postižemo su na neki način i pozivnica i mamac ljudima koji se žele dokazati da se pridruže u naše timove – poručio je Kolar.
Osim ovih projekata, župan je naveo da je tu i niz soft projekata, suradnja s fakultetima, institutima i čitavo vrijeme Županija širi spektar svojeg interesa, ciljano radi određenu suradnju i na neki način povećava svoje izglede za realizaciju nekih projekata koji su puno šireg značaja.
Karolina Barilar rekla je kako je natječaj za najbolji EU projekt bio otvoren od 24. lipnja do 24. srpnja i mogli su se kandidirati projekti koji nisu prošlih godina bili u odabiru finalista za nagrade.
– Mi smo pripremili projektne prijave za tri projekta. U sektoru Doprinos obrazovanju znanosti i inovacijama kandidiran je projekt ReCeZa, čiji je nositelj Srednja škola Zabok, a financiran je bio sredstvima Europskog socijalnog fonda. U kategoriji Doprinos regionalnoj i lokalnoj zajednici kandidiran je projekt ZEZ – znanjem za europsko zajedništvo čiji je nositelj bila Zagorska razvojna agencija, a bio je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te nagrađen projekt HyPoKraT u kategoriji Doprinosa prekograničnoj suradnji. Sama prijava projekta tražila je da se projekt opiše, da se priloži određena dokumentacija kojom se obrazlaže doprinos projekta i njegova sveobuhvatnost samim javnim pozivom i naravno zašto smatramo da bi taj projekt trebao biti među najboljima – istaknula je Barilar.
Dodala je kako su sva tri projekta bila u finalnom odabiru za 2025. godinu, a o pobjedniku je odlučivao žiri. Bila je i još jedna posebna kategorija nagrade o kojoj je odlučivala sama javnost, a u sklopu dodjele nagrada održane su i različite radionice i edukacije o budućnosti financiranja iz EU fondova do 2027. godine.
- Između ostalog, radionice o industrijskoj tranziciji, u sklopu koje Krapinsko-zagorska županija, ZARA i Poduzetnički centar intenzivno surađuju i uključuju lokalne dionike kako bi mogli koristiti sredstva iz tog fonda koji je namijenjenog industrijskoj tranziciji. Zatim smo sudjelovali na edukacijama, odnosno raspravama i panelima koji se tiču budućeg financijskog razdoblja od 2028. do 2034. godine koji je izazvao vrlo veliku zainteresiranost javnosti, budući da se radi o dosta velikim izmjenama koje nas očekuju u budućem financijskom razdoblju, te smanjenju broja operativnih programa, a radi se o tri stupa koja će biti ta koja će definirati koji će se prioriteti i ciljevi financirati kroz 16 poziva. Tako da je taj dio vrlo zanimljiv i za nas regionalne koordinatore koji surađuju s Krapinsko-zagorskom županijom i s ministarstvom radi određivanja budućih smjerova razvoja i budućih prioriteta koji nas očekuju u narednom periodu – naglasila je Barilar.
Osvrnula se na to kako su trenutno još uvijek u provedbi višegodišnjeg financijskog okvira do 2027., tako da u ovom trenutku sve raspoložive resurse imaju regrupirane kako bi i dalje bili najuspješniji u povlačenju EU fondova kao što su to bili i do sada.
-Krapinsko-zagorska županija visoko je podigla ljestvicu i najbolja je u povlačenju EU sredstava – završila je ravnateljica ZARA-e.
Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar kazala je kako je bilo lijepo sudjelovati na tom vrlo važnom događanju, s obzirom da se je cijela ta konferencija usmjerila i na mogućnost razmišljanja o novom financijskom okviru od 2028. do 2034.
- Naime, Republika Hrvatska je donijela neko svoj stajalište koje je prezentirano na konferenciji. Bit će velikih promjena u načinu financiranja i mi se moramo nametnuti kao partner Vladi u ovim pregovorima jer su pred državom sigurno još dvije godine pregovaranja o visini i prioritetima novog financijskog okvira. Ono što za sad znamo je, da je Republici Hrvatskoj na raspolaganju 16,8 milijardi eura, ali prvi puta je u nekom stručnom prostoru nametnuta i tema, ne samo rashoda, nego i prihoda, odnosno koliko je država spremna i ulagati svojih sredstava i na taj način će se sigurno alokacije povećavati – napomenula je Mlakar.
Pojasnila je kako nas čekaju projekti koji daju novu dodanu vrijednost, koje je zapravo možda i teže osmisliti, nego infrastrukturne projekte, ali s obzirom na rezultate koje je Krapinsko-zagorska županija postigla, odnosno bili smo najbolji u povlačenju sredstava iz EU fondova protekle četiri godine, zapravo govori da mi imamo administrativne i operativne kapacitete, primjereno posložene da možemo odgovarati na zahtjeve koje nam daju europski fondovi.
- Nekakva poruka skupa koji se održao je ta da se usmjerimo zapravo na stvaranje infrastrukture za strategijsko promišljanje kako bismo poslije 2028. godine bili spremni za nove izazove. Bilo je puno riječi i o umjetnoj inteligenciji koja se puno koristi u kreiranju i samoj provedbi EU fondova, a tu zapravo i neki rizici koje moramo svi sagledati, ali isto tako i neke prednosti da možemo biti brži. Isto je tako Ministarstvo regionalnoga razvoja je objavilo indikativnu listu najavljenih projekata za sljedeću godinu, tako je samo iz operativnog programa konkurentnosti i kohezije najavljeno 55 novih javnih poziva vrijednih 1,64 milijarde eura. Isto tako najavljeni su projekti iz Europskog socijalnog fonda, otvara se niša za financiranje različitih vrsta projekata, od obrazovanja, zdravstva, socijale, ali dakako i poduzetništva – ispričala je pročelnica Mlakar.
Mlakar smatra da su velika prednost Krapinsko-zagorske županije, upravo kvalitetno izrađeni strateški dokumenti.
- Mi smo prijavljivali projekte koje smo mi napravili, na način da razvijaju našu županiju i doprinose prvenstveno kvaliteti života. To se može vidjeti i iz svih pokazatelja, odnosno i indeksa konkurentnosti, ali i ostalih pokazatelja koji su ostvareni u Krapinsko-zagorskoj županiji, s obzirom da smo imali najveći porast dohotka po glavi stanovnika u proteklom razdoblju. Isto tako smo u dva područja najbolja županija od 2024. godini, a to je rast plaća i broj novih aktivnih tvrtki i obrta – komentirala je Vlatka Mlakar.
Julije Domac rekao je kako je ovo još jedan od primjera onoga što Krapinsko-zagorska županija, uz potporu svojih ustanova poput REGEA-e, radi najbolje.
- Apliciramo na europska sredstva, povezujemo znanje, koristimo domaće znanje i iskustvo, kako bismo potaknuli investicije na našem području. Projekt HyPoKraT za temu je imao istraživanje geotermalnog potencijala Krapinskih Toplica i uspješno je apliciran na takozvani norveški fond, a u sklopu projekta napravljene su detaljne geološke, geomorfološke i geotehničke analize na području Krapinskih Toplica, ali i stvoreni preduvjeti za veliku investiciju koja je u međuvremenu provedena - dizalice topline koje su bile u Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama sada su obnovljene. Na temelju znanja koje smo u ovom projektu sakupili, ostvarujemo uštede koje se mjere u stotinama tisuća eura – napomenuo je Domac.
Krapinsko-zagorska županija je bogata geotermalnim izvorima, a ovaj projekt dao je potrebno znanje da planiraju nove projekte, da stvore preduvjete, da to znanje koje se u europskim projektima generira i skuplja, primjenjuje lokalno.
- Jedan od sljedećih velikih projekata je projektiranje energetske obnove Specijalne bolnice Stubičke Toplice. Bolnica se i sada grije na geotermalne izvore, a računamo da ćemo u tom projektu i svemu što slijedi poboljšati način korištenja geotermalne energije. Mislim da se budućnost Krapinsko-zagorske županije temelji na obnovljivim izvorima energije. Planiramo i mislimo unaprijed i ponovo smo po nečemu među prvima u Europi i prvi u Hrvatskoj – zaključio je Domac.
ibelošević/vzaktualno.hr
