Božić i Nova godina su iza nas. Lampice se spremaju u kutije, kolači nestaju s tanjura, a kalendari se ponovno pune obavezama. Iako su mnogi iskoristili priliku spojiti praznike s vikendom, a neki si uzeli i dodatne slobodne dane do Sveta tri kralja, većina se ovih dana vraća svakodnevnoj rutini, poslu, fakultetu, školi.
Upravo tada, kada blagdanska euforija splasne, kod dijela ljudi javlja se ono što se sve češće naziva postblagdanskom depresijom - osjećaj tuge, praznine, iscrpljenosti i gubitka motivacije koji dolazi nakon razdoblja intenzivnih emocija i očekivanja.
Prosinac i početak siječnja tradicionalno se smatraju najradosnijim dijelom godine. Obilježeni su brojnim blagdanima, druženjima, darivanjem i simbolikom zajedništva. Gradovi su okićeni, reklame prizivaju slike savršenih obitelji, a društvene mreže prepune su fotografija sreće i obilja.
No, ne doživljavaju svi blagdane jednako. Za mnoge ljude to je razdoblje pojačanog stresa, samoće i suočavanja s gubicima. Psiholozi ističu da se upravo tada sudaraju nerealna očekivanja i stvarnost, osobito kod onih koji su usamljeni, u financijskim poteškoćama ili su nedavno izgubili blisku osobu.
tako se često na društvenim mrežama mogu vidjeti komentari poput ovih: "Inače se grozno osjećam u prosincu. Živciraju me te blagdanske euforije i reklame "sretne obitelji". Ove godine je još gore - prvi blagdani bez mame. Tješi me jedino misao da iduća godina ne može biti gora", "Volim blagdane, ali s vremenom to više nije to. Ljudi se rasuli - netko je otišao, netko se razveo, netko umro. Voljela bih vratiti vrijeme deset godina unazad, kad nas je bilo više."
Kasna jesen i zima donose kraće dane, manje dnevnog svjetla i hladnoću, faktore koji kod dijela ljudi potiču sezonsku (zimsku) depresiju, službeno priznatu dijagnozu još od 1980-ih. Ona se očituje sniženim raspoloženjem, umorom, pojačanom potrebom za snom, povećanim apetitom (osobito za slatkim), padom libida i povlačenjem iz društva.
Blagdani kod takvih osoba mogu dodatno pojačati osjećaj unutarnje praznine jer kontrast između vlastitog stanja i nametnute sreće iz okoline često je bolan.
Stručnjaci objašnjavaju da postblagdansko raspoloženje često ima veze s emocionalnim antiklimaksom. Tijekom blagdana doživljavamo pojačane pozitivne podražaje, druženja, slobodno vrijeme, iščekivanje, a njihov nagli prestanak može ostaviti osjećaj praznine i besmisla.
Uz to dolaze i financijske brige nakon pojačane potrošnje, promjena rutine, neredovito spavanje, više alkohola i teške hrane, a sve su to faktori koji mogu dodatno pogoršati psihičko stanje.
Postblagdanska depresija češće se javlja kod: osoba koje žive same, starijih ljudi i onih koji su izgubili partnera, ljudi koji su u procesu razvoda ili tuge, financijski opterećenih osoba, senzitivnih i emocionalnih pojedinaca i osoba koje već imaju povijest depresivnih epizoda.
Kada potražiti pomoć?
Ako osjećaj tuge, bezvoljnosti i gubitka interesa traje dulje od dva tjedna, ako nestaje radost u stvarima koje su prije veselile, javlja se kronični umor, nesanica ili osjećaj bezvrijednosti - tada je važno potražiti stručnu pomoć. Razgovor s psihologom ili psihoterapeutom nije znak slabosti, već brige o sebi.
Za lakši povratak u svakodnevicu stručnjaci savjetuju:
- postepeno vraćanje rutini
- realna očekivanja od sebe i drugih
- ograničavanje financijskog pritiska
- kretanje i boravak na dnevnom svjetlu
- održavanje socijalnih kontakata
- planiranje malih stvari kojima se možemo veseliti
- prihvaćanje vlastitih emocija bez srama
Blagdani ne moraju biti savršeni da bi imali smisla. Ponekad su upravo mir, razgovor i male stvari ono što ostaje kada se svjetla ugase.
vzaktualno.hr
