U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije predstavljen je izvještaj o radu Zagorske razvojne agencije za 2025. godinu.
Izneseni su podaci koji su obilježili proteklu godinu u radu ZARA-e, ali i ciljevi koji su ostvareni u provedbi projekata.
Istaknuto je kako su glavne aktivnosti vezane prvenstveno uz poslove strateškog planiranja, uz poslove pripreme i provedbe strateških projekata i u jednom trećem segmentu na usavršavanje zaposlenika, kako bi na taj način odgovorili na sve izazove i promjene koje se svakodnevno događaju.
Ravnateljica ZARA-e Karolina Brailar rekla je kako je u dijelu strateškog planiranja 2025. godina bila obilježena izradom novog provedenog programa Krapinsko-zagorske županije do 2029. godine, a za provedbeni program koji je vrijedio do 2025. godine izradili su izvješće.
- Ova godina koja je pred nama bit će nam izrazito intenzivna, zbog toga ćemo dio kapaciteta usmjeriti na novu financijsku perspektivu te na postavljanje novih smjerova razvoja naše županije, a u 2025. godini zajedno smo s našim partnerima radili na pripremi 123 projektna prijedloga, vrijedna gotovo 145 tisuća eura. Najveći broj bio ih je pripremljen iz nacionalnih natječaja koji su bili dostupni kroz godinu, no projekti koji su bili najveće vrijednosti pripremani su za Mehanizam za oporavak i otpornost koji završava sa svojom provedbom i tijekom ove 2026. godine. Kroz pripremu tih projekata obradili smo 39 različitih korisnika, a najveći broj projekata odradili smo za našeg osnivača Krapinsko-zagorsku županiju, a također je i najveća je vrijednost projekata pripremljena za našeg osnivača – istaknula je Barilar.
Dodala je kako je dio projekata već je u realizaciji, a dio će se realizirati, tako da će se sagraditi novih 15 školskih građevina, 32 sportske građevine, tri objekta socijalne infrastrukture te se educira sedam specijalizanata.
- Uređuje se devet objekata komunalne infrastrukture, nabavit će se više od 630 komada specijalizirane opreme za uređenje infrastrukture, a kada gledamo projekte u provedbi, kroz ruke naših djelatnika prošlo je 125 projekata. Neki od njih su u 2025. završili, a neki se nastavljaju. Radi se o 33 različita korisnika kojima pružamo savjete i praćenje provedbe. Najviše projekata je u realizaciji preko NPOO-a, a radi se o projektima škola, specijalizacija, dogradnje dječjih vrtića – nabrojala je Barilar.
Naglasila je kako su proteklu godinu posebno obilježili projekti rekonstrukcije i dogradnje SB za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, dok je najveće gradilište bio Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, izgradnja školske sportske dvorane, rekonstrukcija i dogradnja OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički te školska sportska dvorana Dubrovčan.
Barilar se osvrnula i na financijsko poslovanje jer je Agencija s 2025. godinom postala dio riznice Krapinsko-zagorske županije, pa se promijenio način obračuna i izračuna te iskazivanja financijskog poslovanja.
Dodajmo kako ZARA, osim što prati provedbu projekata za krajnje korisnike, intenzivno se uključuje u projektna partnerstva s drugim institucijama, pogotovo međunarodnima.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar kazao je kako je ZARA u protekloj godini radila na strateškim projektima i dokumentima, te na provedbi projekata jedinica lokalne samouprave koje su neke više, a neke manje koristile besplatnu stručnu pomoć.
- Najveći projekti koji se realiziraju idu od strane Županije i najviše novaca koji se povuku idu od strane Županije, ali vidi se i jedan trend kako se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave koriste mogućnosti povlačenja sredstava iz Europskih fondova i domaće komponente – naglasio je Kolar.
Dodao je kako idemo u izmjenu Zakona o regionalnom razvoju i ono što je dobro u donošenju tog Zakona je da se jača instrument regionalnih koordinatora, što znači da je resorno Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova itekako svjesno kvalitete i mogućnosti razvojnih agencija i ljudi koji rade u razvojnim agencijama te da dobra provedba čitave financijske omotnice praktički nije moguća bez regionalnih koordinatora, dobre vertikale između županija i resornih ministarstva i da smo najjači kad smo zajedno za stolom od kreiranja do realizacije.
- Tada mi možemo dati najveći doprinos, a ako nas se pozove za stol, dok je već praktički okvir napravljen, onda mi teško sa svojim primjedbama, prijedlozima i sugestijama možemo dati neki veći doprinos u dokumentu ili u načinu provedbe određenog procesa. Znamo da smo najjači upravo u onome što je najbitnije, a to je ljudski resurs i to je zapravo garancija, ako ćemo imati sve uvjete da ćemo mi biti među najboljima – poručio je župan.
Istaknuo je kako je na sastanku Razvojnog sporazuma Sjever iz izlaganja ministrice bilo vidljivo, da kad su u pitanju vlastite investicije, pojedinačno po županijama, onda je Krapinsko-zagorska županija bila prva, a kad je pokazala draft državnih ulaganja u ovoj županiji, bili smo zadnji.
- Nije bila velika razlika između nas i Međimurja, ali je bilo 100 milijuna eura razlike između nas i Varaždina, a naspram Koprivnice i Bjelovara preko 200 milijuna eura. Kad smo ovisni sami o sebi, onda smo top, odnosno u samom vrhu – završio je Kolar.
ibelošević/vzaktualno.hr
