U Prelogu je u četvrtak otvoreno 19. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, središnji godišnji skup domaćih svinjogojaca i stručnjaka. Dvodnevni program okuplja predstavnike institucija, proizvođače i dionike sektora s ciljem razmjene znanja i rasprave o aktualnim izazovima i perspektivama svinjogojstva.
Savjetovanje organiziraju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH, Centar za stočarstvo) i Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS), pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te supokroviteljstvom Međimurske županije i Grada Preloga.
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac osvrnuo se na snažne tržišne poremećaje, ocijenivši kako je situacija složena, ali rješiva. Istaknuo je da je svinjogojstvo opterećeno afričkom svinjskom kugom, no da postoje primjeri drugih zemalja koje su uspješno stabilizirale proizvodnju. Izrazio je optimizam da se rješavanjem tog problema mogu otvoriti vrata jačanju domaće proizvodnje.
Govoreći o tržištu, upozorio je na prelijevanje europskih viškova, osobito iz Španjolske, na hrvatsko tržište, po cijenama koje ne prate realne troškove proizvodnje.
- U takvim uvjetima naši proizvođači snose teret koji nije mali i trebamo što prije pronaći način kako se izvući iz ovakve situacije koja nije nikako dobra. Europska proizvodnja je velika i sad prestankom izvoza u Kinu ona se preljeva na naše tržište. Moramo biti svjesni da će sutra, kad europskih viškova ne bude, ako ne bude sama proizvodila hranu, Hrvatska plaćati puno skuplje svinjsko mesa nego što tu plaća Europa – upozorio je Kuterovac.
Naglasio je da brojke i dalje pokazuju pad, ponajprije kao posljedicu afričke svinjske kuge, no smatra da se stabilizacijom zdravstvene situacije proizvodnja može relativno brzo oporaviti.
- Rješavanjem ovog stanja svinjogojstvo se vrlo brzo može stabilizirati i može povećavati svoju proizvodnju. Hrvatska ima sve resurse za povećanje i mi se nadamo da ćemo danas iznjedriti nekakve poruke, ideje, želje i energiju za povećanje svinjogojstva. Jedna od poruka koju bi mi svakako htjeli poslati iz Preloga je da je hrana temelj istinske neovisnosti i suvereniteta svake države, da država koja ne proizvodi hranu ne upravlja svojom sudbinom. Ovo se tiče cijelog našeg društva, tiče se i naših građana i tiče se, naravno, i politike i struke i administrativnih institucija kao što je i HAPIH, ali ako to ne osiguramo mi ćemo svi skupa biti vrlo brzo u velikom problemu. Želja nam je osvijestiti sve nas skupa i postaviti proizvođače na mjesto da oni mogu povećati proizvodnju i osigurati tu našu istinsku nacionalnu suverenost u društvu – istaknuo je Kuterovac.

Potpredsjednik SUS-a Damir Jagić upozorio je kako se sektor, uz stalnu prijetnju afričke svinjske kuge, suočava s još većim problemom - viškovima svinjskog mesa na europskom tržištu.
- Osim afričke svinjske kuge, dodatni i još veći problem je zasićenost Europe svinjskim mesom. Svi znamo da je Španjolska najveći, daleko najveći proizvođač svinjetine postala u Europskoj uniji. I, gledajte, to nažalost velikim dijelom završava na najneuređenijim tržištima, a tu i mi spadamo - kazao je.
Naglasio je kako komunikacija s resornim ministarstvom postoji, ali da konkretne financijske mjere izostaju.
- Komunikacija postoji, ali moramo biti iskreni - volju za pomoć imaju, ali nema sredstava. Nama pomoć možda za godinu dana više neće trebati jer nećemo postojati – rekao je Jagić i podsjetio kako je Hrvatska 2013. godine bila iznad 70 posto samodostatnosti u svinjskom mesu, dok je danas na oko 40 posto, uz dodatne udare poput najavljenog smanjenja tova velikih sustava - Grupe Pivac i Vajde.
- To je više od 200.000 svinja godišnje. Posljedice ne znam tko će osjećati. Znači, valjda su donijeli odluku ili imaju viziju, valjda vide da će još ponuda te svinjetine u Europi biti veća. Naši proizvođači u Hrvatskoj tome parirati ne mogu jer nemamo nikakve drugačije financijske supporte. Predlagali smo jednu mjeru koja bi možda malo pomogla i „držala nam nos iznad vode”, napravili jedan program „Rođeno, uzgojeno i zaklano Hrvatskoj”, isprezentirali ga i svi se s tim slažu, ali nema sredstava – izjavio je Jagić dodajući da je riječ o oko 10 milijuna eura.
- Da je to napravljeno jučer bilo bi već kasno. Definitivno svaki dan ispada po nekoliko proizvođača i gase se OPG-ovi koji se bave s proizvodnjom svinjskog mesa – dodao je Jagić, upozorivši i na dugoročne sigurnosne aspekte proizvodnje hrane:
- Mi sad proizvodimo oko milijun svinja, a 1991. smo imali četiri milijuna. U slučaju rata, kako bi mi hranili svoje stanovništvo i još dodatno vojsku? O tome nitko ne vodi računa.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je da je iznimno važno što su se u Prelogu okupili brojni uzgajivači svinja, kako onih mikro, malih i srednjih, tako i predstavnici velikih sustava koji proizvode svinjsko meso u Hrvatskoj.
- Razgovarat ćemo o svemu što je danas izazov. Osvrnut ćemo se na protekle godine koje su uistinu bile izazovne. Podsjetit ću da smo od 2020. do 2023.godine imali, prije svega, COVID pandemiju, a nakon toga agresiju Rusije na Ukrajinu, koje su snažno poremetile tržište svinja i svinjskog mesa. U tom periodu Ministarstvo poljoprivrede je interveniralo s osam programa i mjera pomoći i stabilizirali smo proizvodnju svinjskog mesa. Na to je, nažalost, 2023. godine došla Afrička svinjska kuga, gdje smo isto tako morali intervenirati određenim mjerama kako bi zaštitili svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj. Danas možemo reći da je svinjogojska proizvodnja stabilna, da naši proizvođači stabilno rade – rekao je Tušek.
Upozorio je da se ne smije zaboraviti na jače povezivanje primarne proizvodnje, otkupljivača i prerađivača kao prehrambenu industriju, ali i na snažnije razgovore s trgovcima, s onima koji plasiraju svinjsko meso na tržište.
- Ministarstvo poljoprivrede u ovom trenutku zajedno s ostalim kolegama iz drugih zemalja članica razgovara o izazovima koji se danas pojavljuju na europskom tržištu na kojem danas imamo viškove svinjskog mesa, što jednim dijelom i utječe na tržište u Hrvatskoj. Ovaj dio godine je uvijek izazovan, prije svega je se smanjuje potražnja, uvijek u početku godine imamo nešto smanjenu potrošnju. Međutim, prvi znaci unatrag desetak dana pokazuju da se cijene na burzama oporavljaju, samim time očekujemo da će se oporaviti i cijena na hrvatskom tržištu – istaknuo je državni tajnik.
Dodao je kako vjeruje da će se na savjetovanju uz niz edukacija, predavanja, okruglih stolova, otvoriti i neki drugi vidici koji se sagledaju u činjenici da Ministarstvo priprema programe, tzv. sektorske natječaje, gdje će moći svinjogojci ulagati u reprodukcijske centre te u prerađivačke kapacitete.
- Dodatno pokrećemo dijalog kako bi uspostavili i sektorske organizacije u svinjskom mesu. Ono što je najvažnije, što nikako ne smijemo uzeti iz vida, a to je činjenica da moramo se jače sektorski povezivati i povezivati sve dionike u lancu proizvodnja mesa – zaključio je Tušek.

Međimurski župan Matija Posavec složio se s tvrdnjom da je pitanje proizvodnje hrane, samodostatnosti, pitanje ulaganja i podrške proizvođačima pitanje suvereniteta jedne zemlje.
- Svaka država koja je ozbiljna, koja je moderna ili takva želi biti, mora upravo tu proizvodnju staviti kao strateški interes i strateške odluke. Pitanje kvalitete hrane nije samo pitanje jačanja poljoprivrede, to je pitanje i zdravstvenog sustava koji je najskuplji jer ako jedete zdravu hranu, manje ste bolesni, ukoliko ne jedete kancerogene proizvode, manje obolijevate od raka. Dakle, sve je to nešto što je vezano. Međutim, je li to doista tako u Hrvatskoj, odnosno, može li biti bolje, pitanje je i za one koji donose odluke, ali i za vas koji bi trebali imati kvalitetne prijedloge i drugu stranu koja će te prijedloge čuti – poručio je Posavec.
Ujedno je istaknuo da je Hrvatska 2013. godine uvezla hranu za 2 milijarde eura, a danas je uvoz hrane dosegao 6 milijardi eura.

Savjetovanju svinjogojaca nazoči i gradonačelnik Preloga i saborski zastupnik Ljubomir Kolarek.
- Stočarska proizvodnja, svinjogojstvo, govedarstvo, peradarstvo, bazirano je na ključnim odlukama jedinice lokalne samouprave, a to su prostorni planovi. I ako se netko ozbiljno bavi stočarskom proizvodnjom, onda mu treba omogućiti da se on tom stočarskom proizvodnjom bavi i to mu treba omogućiti u prostorno-planskom planiranju. I onom u najmanjoj općini, i onom u najvećoj općini, kao i onom u gradu, većem ili manjem. Stoga mislim da mi kao čelnici jedinice lokalne samouprave u tom pogledu imamo jako veliku odgovornost – kazao je Kolarek.

Program dvodnevnog savjetovanja obuhvaća niz stručnih predavanja s praktičnim preporukama, uz konstruktivne rasprave o stanju i budućnosti sektora, a središnji dio prvoga dana Savjetovanja je panel rasprava „Održivost sektora svinjogojstva”.


ak/vzaktualno.hr







