U Poslovno-tehnološkom inkubatoru KZŽ predstavljena je digitalna verzija Enciklopedije Hrvatskog zagorja, kojem su prisustvovali župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja obuhvatila je 2108 natuknica na preko 1000 stranica i sveobuhvatni je vodič kroz povijest, kulturu, tradiciju i znamenitosti Hrvatskog zagorja.
Kroz sačuvanu koncepciju prvog izdanja i bez narušavanja prijeloma knjige, osam godina nakon prvog izdanja enciklopedije, 2025. godine objavljeno je drugo, dopunjeno, faktografski, osvježeno izdanje. Tijekom protekle godine drugo dopunjeno izdanje enciklopedije predstavljeno je u Kumrovcu i Zagrebu, dok je danas u Krapini predstavljeno i digitalno izdanje.
Zamjenica župana Jasna Petek pobrojala je kako su brežuljci, vinogradi, vinski putevi, crkvice, dvorci, kurije, potočići, ukusna hrana, znameniti ljudi, priče, legende, popevke - pa i više od toga Hrvatsko zagorje.
- Upravo na tim činjenicama grupa entuzijasta dugo godina je sanjala o jednoj vrhunskoj knjizi koja će objediniti sva znanja, informacije, iskustva, sve znamenite ljude Hrvatskog zagorja koji su obilježili stoljeća postojanja Hrvatskog zagorja. Jako smo ponosni na to što smo 2014. godine, upravo na poticaj tih entuzijasta, ljudi koji djeluju i rade u kulturi Hrvatskog zagorja, Krapinsko-zagorske županije, odlučili pokrenuti jedan veliki projekt, a to je enciklopedija Hrvatskog zagorja – rekla je Petek.
Slaže se kako nije bilo teško odlučiti se odabrati suradnike u tom dugogodišnjem procesu, odabrati ustanovu, respektabilnu s autoritetom, ustanovu koja se bavi enciklopedistikom, koja proizvodi znanja i enciklopedije u kojima su sistematizirana sva znanja o određenom području, o određenoj regiji i tako je od 2014. godine krenula njihova dobra suradnja s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža.
- Naše prvo izdanje rađalo se i stvaralo tri godine i tri mjeseca, i 2017. godine imali smo prvo izdanje enciklopedije Hrvatsko zagorje sa 1947 natuknica i na tisuću stranica. Naravno da svako takvo izdanje doživljava s vremenom i svoje dopune i neka proširenja, tako da se prirodno nametnula potreba za drugim izdanjem koje smo radili nešto kraće, ali koje je trajalo oko devet mjeseci i 2025. godine izdali smo drugo izdanje sa 2108 natuknica na 1056 stranica. Enciklopedija u ovom svom tiskanom izdanju živi nekoliko godina i mislim da je upravo sad pravi trenutak za promociju i prikaz mrežnog izdanja Enciklopedije Hrvatsko zagorje i to baš u tjednu proslave Dana županije – istaknula je Petek i pojasnila kako je mrežno izdanje izuzetno važno.
– Iz razloga što je puno dostupnije, ali isto tako i mogućnost uređivanja, dopunjavanja je puno lakša i jednostavnija u odnosu na tiskano izdanje. Na taj način naša Enciklopedija Hrvatskog zagorja živi i dalje svoj život – završila je zamjenica župana.
Mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja rezultat je suradnje i predanoga rada nekolicine djelatnika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ponajprije pomoćnika ravnatelja za informatizaciju Zdravka Pondelaka, urednica Jasmine Lukec i Ive Klobučar Srbić te članica redakcije za digitalne sadržaje, voditeljice Irine Starčević Stančić i leksikografkinja Cvjete Kraus i Bee Hrup.
Jedna od urednica drugog dopunjenog izdanja enciklopedije Jasmina Lukec kazala je kako danas predstavljaju mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskog Zagorja koje je izniklo iz dvaju tiskanih izdanja.
- Riječ je o regionalnoj enciklopediji koja je posvećena Hrvatskom Zagorju i koju je matična institucija, Leksikografski zavod, pokrenula na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije te je objavljena u izdavačkom nizu Hrvatske regije i gradovi. Prvi ugovor u suradnji između Zavoda i Županije potpisan je početkom 2014. godine. Na samom pokretanju enciklopedije prethodila je jedna dugogodišnja težnja i želja nekolicine zagorskih pisaca i kulturnih djelatnika za jednim sintetskim dijelom koje bi obuhvatilo sve spoznaje o Hrvatskom zagorju, kao jednoj regiji prepoznatljiva identiteta, kao regiji bogate spomeničke, materijalne i duhovne baštine o osobama koje su tu baštinu stvarale, a nadasve osobama koje vuku neko podrijetlo iz Hrvatskog zagorja, a poslije su izrasli u nacionalne velikane – istaknula je Lukec.
Dodala je kako mnogobrojni pojmovi nisu bili obrađeni ni u jednoj zavodskoj enciklopediji, ni u jednom leksikonu, a one koji su obrađeni u nekom od zavodskih izdanja, uredništvo enciklopedije prilagodilo je zagorskom kontekstu i dopunilo ih spoznajama relevantnima za Hrvatsko zagorje.
- Na taj način dobili smo jednu regionalnu sintezu koja je svojom obuhvatnošću jednostavno nadmašila sva dotadašnja tiskana izdanja sa zagorskom tematikom – napomenula je Jasmina Lukec.
Druga urednica Iva Klobučar Srbić govorila je kako se o povijesti suradnje Leksikografskog zavoda i Krapinsko-zagorske županije, kao i o procesu nastanka Enciklopedije, kako tiskane, tako i mrežne, može pročitati u predgovoru, a o načinima pretraživanja enciklopedije i kako citirati pojedine članke ili dijelove članaka su u uputama čitateljima.
- Tu se također nalaze i adrese elektroničke pošte, nas urednica, na koje se možete javiti svojim komentarima, prijedlozima, kritikama, pokudama i pohvalama. Na početnoj stranici svaki put kad otvorite Enciklopediju, nasumično se vrte druge fotografije, da vas privuku da ju otvorite i istražite, nisu potpisane, ali klikom na bilo koju od njih dobit ćete i pripadajuću natuknicu. Na početnoj stranici, ako vas ne privuku fotografije, spustite se malo niže, gdje vam se nude i najave članaka s glavnom fotografijom i prvih par redaka teksta. Također se na to može kliknuti i otvoriti Enciklopedija. Ovo mrežno izdanje osmišljeno je tako da bude pristupačno, pregledno i da bude jednostavno za korištenje. Stoga se pretraživanje odvija upisivanjem određenog željenog pojma u tražilicu, na vrhu početne stranice – objasnila je Klobučar Srbić.
Župan Željko Kolar poručio je kako je digitalna riznica znanja o Zagorju, upravo Enciklopedija Hrvatskog zagorja.
- Enciklopedija kao knjiga svih knjiga, gdje je stručno obrađena povijest Zagorja je nešto što sam ja osjećao kao neku obavezu prema svim ljudima, svim tim događanjima i svim povijesnim činjenicama koje su se događale kroz prošlo vrijeme koje je obuhvatila Enciklopedija. I od onog prvog entuzijazma koje smo imali prilikom prvog izdanja, pa drugog izdanja, pa sad mrežnog izdanja ili digitalnog izdanja, nije se promijenila. Ona je još uvijek ista, uzbuđenje je još uvijek isto, nekakva pozitivna energija koja se oko Enciklopedije vrti je ponovno ista, jer kad ju uzmete u ruke ili kad kliknete na nju, koje god područje obuhvatite, koje god slovo kliknete, ako ste iz Zagorja ili ako ste na bilo koji način vezani uz Zagorje, jednostavno morate osjećati ponos u sebi. To je nešto što je velika ostavština koju smo zajedno, ostavili generacijama koje dolaze iza nas – naglasio je Kolar.
Župan je mišljenja kako je ova Enciklopedija jednako vrijedna kao i mnogi strateški projekti koji su se gradili na području županije. Dodao je kako smo svi željni znanja i stalno želimo nešto novo otkriti, a ovdje su točni i stručno obrađeni podaci sa sve ono što tražite.
Na predstavljanju je bio i ravnatelj Leksikografskog zavoda Filip Hameršak koji je istaknuo kako je ključno i gdje Krapinsko-zagorska županija doista prednjači, ta moralna potpora koju i kvaliteta.
- Želio bih naglasiti i financijsku potporu, koja nam omogućuje da, nakon ova dva tiskana izdanja koja su korisnici ipak morali kupiti, sada izađemo i s jednim ovakvim mrežno dostupnim, besplatnim izdanjem koje će se, prema potrebi, moći ažurirati i obnavljati – zaključio je Hameršak.
ibelošević/vzaktualno.hr
