U ponedjeljak, 18. svibnja, u dvorani Muzeja planinarstva u Ivancu predstavljena je Idejna muzeološka koncepcija prvog stalnog postava Muzeja te prateća izložba „Vizija ivanečkoga muzeja“.
Izložba sadrži prikaz vizualizacija koje posjetiteljima vjerno dočaravaju buduće sadržaje i uređenje muzeja te grafičke prikaze prostora i samog postava.
Okupljene predstavnike Grada Ivanca, raznih ustanova, Turističke zajednice, udruga te ostale zainteresirane posjetitelje uvodno je pozdravio ravnatelj Muzeja Robert Čimin, autor izložbe.
Naglasio je da, nakon prvog koraka - izrade Muzeološke studije - predstavljanje koncepcije stalnog postava predstavlja iskorak prema konačnoj realizaciji projekta Muzeja planinarstva, tim više što je proteklih dana Hrvatsko muzejsko vijeće ivanečkome Muzeju izdalo pozitivno mišljenje na muzeološku koncepciju. Istaknuo je također da ove godine predstoje aktivnosti oko definiranja te pribavljanja i otkupa dodatne građe (oko 200 eksponata) kojom će se upotpuniti stalni postav.
U tom kontekstu pozvao je da se u prikupljanje građe uključe sve udruge i pojedinci koji svojim donacijama mogu pridonijeti da priča o planini, koju Muzej želi ispričati, bude posjetiteljima što zanimljivija.
Uz Anu Škriljevečki i Marka Friščića koji su autorski sudjelovali u dugom i zahtjevnom projektu osmišljavanja, kreiranja i izrade muzeološke koncepcije, u nj su bili uključeni i vanjski suradnici iz tvrtke Krear projekti iz Zagreba Javier Luri i Natalija Bajs.
Bajs je u nastavku okupljenima predstavila koncept buduće namjene muzejskog prostora (obuhvaća sadašnji prostor nekadašnje stare škole i novoizgrađeni prostor Muzeja) te tematsko-prezentacijske cjeline stalnog postava.
Zamišljeno je da se muzejski postav koncipira u tri glavne cjeline.
Prvu cjelinu činila bi prva putujuća prodavaonica, kao ivanečka gospodarsko-trgovačka inovacija 60-tih godina prošlog stoljeća. Namjera je da se putujuća prodavaonica restaurira i obnovi te posjetiteljima omogući ulaz i razgledavanje unutrašnjosti. Zamišljeno je da prednji dio vozila „probija“ zid na način da bude vidljiv na vanjskome dijelu muzeja, dok bi se u stražnji dio vozila ulazilo iz unutarnjeg dijela zgrade.
Druga tematska cjelina nazvana je „Velka gora“, a ona bi obuhvatila sadržaje kao što su interaktivna maketa Ivančice, geološki i penjački zid te sadržaj nazvan Vrtoglavica. Riječ je o mreži razvučenoj na nekih 7,5 metara iznad poda, za adrenalinski doživljaj „šetnje“ na visini i svladavanja straha od visine.
Treća cjelina obuhvaća različite sadržaje tematske vezane uz paleontološka i arheološka nalazišta, srednjovjekovne utvrde na prostoru Ivanca uključujući i Stari grad, zatim, geološka i rudna bogatstva Ivančice (rudnici) te razne sadržaje vezane uz planinarstvo i planinarenje. Posebne podcjeline tematski su vezane uz fotografiju, glazbu i književnost te uz adrenalinske sadržaje koje danas Ivančica nudi kao svojevrsni sportski poligon (parajedriličarstvo, speleologija, slobodno penjanje, brdski biciklizam i dr.).
Izložba „Vizija ivanečkoga muzeja“
Predviđeni su i razni digitalni sadržaji s time da će vodiči kroz teme biti stvarne osobe iz prošlosti Ivanca kojima je zajednička bila strast prema planinarstvu i Ivančici.
Izložbu vizualizacija i grafičkih sadržaja „Vizija ivanečkoga muzeja“ otvorio je zamjenik gradonačelnika Marko Friščić, koautor projekta.
– Naziv Muzej planinarstva nije samo marketinški trik koji smo „nalijepili“ na objekt, već želja i nastojanje da on doista na poseban način ispriča priču o gradu koji ima tako jaku vezu sa svojom planinom. Prekretnica koja je bila odlučujuća za razvitak Ivanca dogodila se na prijelazu iz 19. u 20. st., kada se u njemu formirao jak intelektualni krug sastavljen od članova različitih znanstvenih i kulturnih miljea, a koje je povezivalo planinarstvo – naglasio je Friščić. Ističući da se tim autora muzeološkog postava u svojim promišljanjima vodio i potrebom da, uz sve ostalo, uloga muzeja bude i edukativna, naglasio je da se dosta razmišljalo i o virtualnoj tehnologiji.
Izložba u muzeju može se razgledati u idućih mjesec dana, koji ujedno predstavlja i vrijeme za javnu raspravu, te je pozvao svu zainteresiranu javnost, od građana i udruga do ustanova i institucija, da se svakako jave s eventualnim novim idejama, prijedlozima i primjedbama. Uputio je i poziv svima koji u svojim obiteljskim zbirkama posjeduju predmete koji bi na poseban način mogli upotpuniti postav Muzeja da ih daruju jer će na taj način biti trajno sačuvani.
O tome koliko je javnost senzibilizirana za temu čuvanja i prezentacije zavičajne planinarske, trgovačke i ine baštine pokazala je i rasprava koja se razvila nakon prezentacije, a u koju su se uključili i gradonačelnik Milorad Batinić, glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Alan Čaplar, zatim, varaždinski alpinist, skijaš i planinar Mario Rodeš, otac poznatog skijaša Istoka Rodeša, predstavnici HPD-a Ivančica Borislav Kušen i Sebastijan Cvek, ravnateljica Gradske knjižnice Marina Grudenić i dr.
Svi su oni iznijeli svoja vrlo različita viđenja i prijedloge kako muzeološkog koncepta, tako i vizije razvoja planinarstva na Ivančici.
Ogovarajući na pitanje Branke Putar o tome hoće li se ove godine na neki način obilježiti jubilarna 70. obljetnica otvaranja prve samoposluge u Ivancu, ravnatelj Muzeja Čimin kazao je da će prva samoposluga biti glavna tema Noći muzeja u siječnju iduće godine.
Skupu se obratila i kustosica muzeja Ana Škriljevečki, članica autorskog tima izrade muzeološke koncepcije, te kazala kako je za nju ovo emotivan trenutak i rezultat dvogodišnjeg rada te svim kolegama zahvalila na uloženom radu i profesionalizmu.
Posebne zahvale upućene su i Gradu Ivancu kao osnivaču Muzeja, koji svojim autoritetom i novčanom potporom, ali i davanjem stvaralačke slobode autorima, daje snažan vjetar u leđa konačnoj realizaciji projekta opremanja, uređenja i otvaranja Muzeja planinarstva.
vzaktualno.hr
