Ozljede predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj jer uzrokuju velik broj smrtnih slučajeva, hospitalizacija, invaliditeta i izgubljenih godina života.
Iako se često smatraju neizbježnim posljedicama nesreća, velik dio ozljeda moguće je spriječiti provedbom učinkovitih preventivnih mjera. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenima u publikaciji „Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2024. godini”, ozljede su bile četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, odmah iza bolesti srca i krvnih žila, novotvorina te endokrinih i metaboličkih bolesti.
Tijekom 2024. godine od posljedica ozljeda umrla je 2.651 osoba, što čini 5,19 % ukupne smrtnosti u Hrvatskoj, pokazuju podaci HZJZ-a. Opća stopa smrtnosti od ozljeda iznosila je 68,6 na 100.000 stanovnika. Muškarci su znatno češće stradavali od žena te su činili 59 % svih umrlih od ozljeda. Stopa smrtnosti kod muškaraca iznosila je 82,8 na 100.000 stanovnika, dok je kod žena bila 55,1 na 100.000 stanovnika. Ovi podaci potvrđuju da su muškarci izloženi većem riziku stradavanja u prometu, na radu, tijekom sportskih aktivnosti i drugih rizičnih situacija.
Posebno zabrinjava činjenica da su ozljede vodeći uzrok smrti među djecom, adolescentima i mlađim odraslim osobama. U Hrvatskoj su 2024. godine bile vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini od 10 do 39 godina. Za razliku od kroničnih bolesti koje najčešće pogađaju stariju populaciju, ozljede često uzrokuju smrt osoba u najproduktivnijoj životnoj dobi. Zbog toga njihov društveni i gospodarski teret nadilazi sam broj umrlih.
Nadalje, važnost problema potvrđuje i pokazatelj prijevremene smrtnosti. Ozljede se nalaze na trećem mjestu prema broju potencijalno izgubljenih godina života, s gotovo 30 tisuća izgubljenih godina. Štoviše, prosječan broj izgubljenih godina života po jednoj umrloj osobi najveći je upravo kod ozljeda te iznosi 11,2 godine. To znači da osobe koje umiru zbog ozljeda u prosjeku umiru znatno ranije nego osobe koje umiru od većine drugih bolesti.
Najčešći uzroci
Prema podacima Zavoda, analiza vanjskih uzroka smrti pokazuje da su padovi najčešći uzrok smrtnog stradavanja od ozljeda. Oni čine čak 43 % svih smrtnih slučajeva uzrokovanih ozljedama. Na drugom mjestu nalaze se samoubojstva s udjelom od 20 %, dok prometne nesreće čine 10 % smrtnih slučajeva. Slijede gušenja i utapanja, svaki s udjelom od oko 3 %, nakon kojih s manjim udjelom slijede otrovanje, ubojstva, nežive mehaničke sile te izloženost dimu, vatri i plamenu. Ovakva raspodjela ukazuje na važnost preventivnih programa usmjerenih na sigurnost starijih osoba, mentalno zdravlje te sigurnost u prometu.
Vrsta ozljeda razlikuje se ovisno o dobi. Kod djece i mladih do 19 godina vodeći uzrok smrtnog stradavanja su prometne nesreće. U mlađoj i srednjoj odrasloj dobi, između 20 i 64 godine, najčešći uzrok smrti od ozljeda predstavljaju samoubojstva. Pritom se Varaždinska županija nalazi na drugom mjestu po dobno-standardiziranoj stopi smrtnosti od samoubojstava (24,4/100.000).
U starijoj životnoj dobi, nakon 65. godine, dominantan uzrok smrti postaju padovi. Stopa smrtnosti od ozljeda kod osoba starijih od 65 godina gotovo je tri puta veća od ukupne stope za cijelu populaciju te iznosi 189,5 na 100.000 stanovnika.
Padovi su posebno važni zbog starenja stanovništva. Kod smrtnih slučajeva nastalih uslijed padova najčešće se bilježe ozljede kuka i bedra, koje kod starijih osoba često dovode do dugotrajnog liječenja, invaliditeta i povećanog rizika od smrtnog ishoda. S druge strane, kod prometnih nesreća najčešće su zastupljene višestruke ozljede koje zahvaćaju više dijelova tijela.
Iako su posljednjih desetljeća ostvareni određeni pomaci u smanjenju smrtnosti od ozljeda, osobito kod djece, ozljede i dalje predstavljaju velik izazov za zdravstveni sustav i društvo u cjelini. Uspješna prevencija zahtijeva suradnju zdravstvenog sektora, obrazovnih institucija, prometnih stručnjaka, lokalnih zajednica i samih građana. Ulaganje u sigurnost prometa, prevenciju padova kod starijih osoba, zaštitu mentalnog zdravlja te edukaciju o sigurnom ponašanju može značajno smanjiti broj ozljeda i njihovih posljedica. Zbog velikog broja prijevremenih smrti i izgubljenih godina života, prevencija ozljeda ostaje jedan od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta u Hrvatskoj, navodi HZJZ.
mlp/vzaktualno.hr/hzjz.hr
