Već danas, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga. Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60 posto potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja rujna (mjereno 1997. godine) na današnji 2. kolovoza, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.
Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi je put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku izinosi 2,8 gha.
Ipak i ohrabrujući podaci
Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50 posto u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekološkog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50 posto pomaknulo za čak 89 dana. Sustavna promjena ključna je za pomicanje datuma Dana ekološkog duga.
Prema najnovijim podacima već se krećemo u pravom smjeru. Ekološki otisak po stanovniku u SAD-u pao je gotovo 20 posto od 2005. do 2013. godine, od kada postoje posljednja dostupna mjerenja. Ova značajna promjena povezana je uglavnom sa smanjenim emisijama ugljik- dioksida. Kina, zemlja s najvećim ukupnim ekološkim otiskom, u najnovijem petogodišnjem planu čvrsto se zalaže za izgradnju ekološke civilizacije. Škotska, Kostarika i Nikaragva dobri su primjeri zemalja koje ubrzano rade na prestanku korištenja fosilnih goriva u svom energetskom sustavu.
a.kučić/vzaktualno.hr
