Toplinski valovi i suša su očigledan pokazatelj klimatskih promjena. Ako se srednja temperatura Zemlje povećava, tada uobičajena topla razdoblja postaju višestruko izraženija i duža. Mišljenja je to Ivica Vilibić, klimatolog iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je za Jutarnji.hr komentirao aktualnu vremensku situaciju i moguće klimatske promjene.
- Osim porasta srednje temperature zraka, i razdioba ekstremnih događaja se mijenja, i to u korist tzv. blokirajućih atmosferskih situacija, u kojima se zaustavljaju planetarni valovi koji oblikuju vrijeme u umjerenim zemljopisnim širinama. Pa, ako se nađete na ‘krivoj’ strani blokade, dobijete ili ekstremne toplinske valove ljeti ili valove hladnoće zimi. To se već sad događa, tako govore mjerenja, a u budućnosti će biti još više izraženo. Naročito u “putinovsko-trumpovskom svijetu fosilnih goriva”, za koji se samo možemo nadati da se neće ostvariti - naglasio je Vilibić.
lično misli i prof. Mirko Orlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
- Toplinski valovi koji su intenzivniji, dugotrajniji i češći su dakako u skladu s procesom globalnog zatopljenja, koji je dijelom povezan s prirodnim pojavama, a dijelom s antropogenim pojavama. Kad je riječ o budućnosti, može se očekivati da će toplinski valovi biti još intenzivniji, još dugotrajniji i još češći, i to tim više što se emisija stakleničkih plinova bude manje kontrolirala. S vremenom bi hladnih razdoblja trebalo biti sve manje, a toplih razdoblja sve više - kaže Orlić.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prognozira u 21. stoljeću rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva. Simulacije za Hrvatsku pokazuju da će temperatura porasti, a oborine se smanjiti. Kad je riječ o oborinama, onda se očekuje dramatično smanjenje ljeti, a zimi bi čak u sjevernoj Hrvatskoj moglo biti više oborine.
www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr
