Znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao itekako osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika. Studija je objavljena u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine. Južna Europa vjerojatno će biti pogođena najtežim promjenama što se zaključuje na temelju projekcija za toplinske valove i suše. Gotovo svaka osoba koja živi u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Malti, Portugalu i Sloveniji bit će pogođena vremenskim nepogodama što će uzrokovati 700 smrtnih slučajeva na milijun ljudi godišnje.
Smrtnost urokovana toplinskim valovima
Znanstvenici procjenjuju da će 99 posto smrtnih slučajeva koji će biti posljedica vremenskih neprilika biti upravo zbog toplinskih valova, čemu smo i mi u Hrvatskoj svjedoci. Temperaturne promjene mogu uzrokovati zabrinjavajući porast smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, moždanih udara, kao i respiratornih bolesti, navode istraživači.
"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji. Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća, prenosi CNN.
a.kučić/vzaktualno.hr/dnevnik.hr
