U Hrvatskoj su ukupni krediti krajem srpnja iznosili 254,9 milijardi kuna, što je za 3,3 posto ili 8,6 milijardi manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je nastavljen dugogodišnji trend smanjenja kredita na godišnjoj razini, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), piše Tportal.
Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski su krediti u srpnju na godišnjoj razini porasli za 5,8 milijardi kuna ili 6,5 posto, dok su valutni krediti - devizni i kunski krediti uz valutnu klauzulu - pali za 14,3 milijarde kuna ili 8,2 posto. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni krediti smanjeni za 0,5 posto, pri čemu su kunski krediti porasli za 124 milijuna kuna ili 0,1 posto, dok su valutni pali za 1,4 milijarde kuna ili 0,9 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodna banke (HNB). Nominalna je vrijednost ukupnih kunskih kredita krajem srpnja iznosila 94,5 milijardi kuna, a valutnih 160,5 milijardi kuna. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima krajem srpnja iznosio je 62,9 posto te je na godišnjoj razini zabilježen pad njihova udjela za 3,4 postotna boda, dok je udjel kunskih kredita za toliko porastao. Najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva, 45,9 posto, a ona su iznosila 117,1 milijardu kuna. To je na mjesečnoj razini manje za 0,1, a na godišnjoj za 0,4 posto. U strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 35,8 posto. U analizi RBA navodi se i da gotovinski nenamjenski krediti i dalje ostaju jedina kategorija kredita kućanstvima koja već dulje vrijeme bilježi rast.
a.kučić/vzaktualno.hr/tportal.hr
