Za prof. dr. sc. Blaženku Divjak do prije tri mjeseca znala je uglavnom samo akademska zajednica i generacije studenata kojima je predavala na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Ministrica znanosti i obrazovanja novo je lice u politici koju je u arenu ubacio HNS, ali kao nestranačku osobu, osiguravši joj u pregovorima s HDZ-om vrlo važan resor koji treba provesti kurikulna reformu.
Rođena je 1. siječnja 1967. u Varaždinu. Do 18. godine živjela je s roditeljima i dvije godine mlađim bratom u Križancu, selu sa stotinjak kuća. Potječe iz tradicionalne katoličke obitelji Ribić koja je imala manje poljoprivredno imanje.
Diplomirala je 1989. fiziku i matematiku, u roku od četiri godine je i magistrirala, a 1998. stekla je titulu doktorice prirodnih znanosti iz znanstvenog polja matematike. Na FOI-ju je od 1994., napredovala je i izabrana je za prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju. Od 2014. redovita je profesorica prirodnih znanosti na polju matematike i znanstvena savjetnica u području društvenih znanosti. Njezini suradnici na FOI-ju imaju samo riječi hvale.
Ministrica, kažu njezini dobri poznanici, nema hobije. Opušta se uz romane Davida Lodgea, Borisa Akunina i Harper Lee. O svojim svjetonazorima ne voli govoriti. Cijeni različitost i vjeruje da se u Hrvatskoj previše vremena troši na svjetonazorska pitanja. Tehnologija, a ne ideologija, izjavila je nakon što je ušla u Vladu. Izjašnjava se kao praktična vjernica i odlazi na mise. Vjeronauk, poručila je, ostaje u školama.
Dobitnica je više nagrada i priznanja, među kojima je i zahvalnica Glavnog stožera Oružanih snaga RH za pokretanje i razvoj preddiplomskih sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje na Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski. Prošle godine na konferenciji ICT Gold Awards proglašena je jednom od 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Najavila je da će kao ministrica u nekoliko idućih godina pokušati depolitizirati znanost i obrazovanje te ih modernizirati tako da učenici i studenti budu u fokusu. Istaknula je da hrvatska znanost mora biti konkurentna, a od Rektorskog zbora očekuje da se njeguje kultura dijaloga. Smatra i da je jedna od važnih tema pomlađivanje sveučilišta. Fokus, smatra, treba prebaciti na ljude koji dolaze u sustav, dakle na mlade znanstvenike, javlja Večernji.
www.vzaktualno.hr/Direktno.hr/Večernji