Današnji prvi dan nove 2018. godine donosi niz zakonskih novina iz područja gospodarstva, financija i poreza. Na snagu, naime, stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i novi zakoni o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, a na snagu stupa i niz podzakonskih propisa, piše Tportal.
U Hrvatskoj oko 76.400 radnika prima minimalnu plaću, a zakonskim je izmjenama minimalna plaća u bruto iznosu povećana za 163 kune, na 3.439 kuna, odnosno u neto iznosu za 131 kunu, na 2.752 kune. Nova će se minimalna plaća početi obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u veljači.
Iz Ministarstva financija su najavili i da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Tako se s osnova promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna. Građani će, naime, od početka godine manje plaćati državi kod kupnje rabljenih automobila.
I prijenos vlasništva prilikom kupnje rabljenih vozila bit će znatno jednostavniji i obavljat će se na jednom mjestu, u tijelu nadležnom za registraciju gdje će se plaćati i upravna pristojba. Iz Ministarstva financija su najavili i kako bi sredinom siječnja moglo doći i do promjena u oporezivanju prilikom nabave novih automobila. Najavljeno je, naime, donošenje uredbe prema kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna.
S početkom 2018. na snagu stupaju i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016., primjerice dostava porezne kartice elektroničkim putem ili sužavanje kruga uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica.
Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, a prema kojima se primjerice trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. Također, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada više se neće smatrati ni bezalkoholni topli i hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena, a prag za određivanje godišnjeg iznosa plaće u naravi, kao što su npr. bonovi, podignut je sa 400 na 600 kuna.
Lokalnim jedinicama sav prihod od poreza na dohodak
Od 2018. prihod od poreza na dohodak, uključujući i prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, u cijelosti će ići lokalnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema novoj raspodjeli, općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto. Procjena fiskalnog efekta novog zakona je oko 1,4 milijarde kuna, izjavio je ministar financija Zdravko Marić u raspravama o tom zakonu.
Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će kompenzirati to smanjenje - izravno iz državnog proračuna i u potpunosti 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. kompenzacija bi bila 60 posto, a 30 posto u 2022.
S početkom 2018. na snagu je stupio i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.
Na snazi je od prvog dana ove godine i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, čije su novine vezane i uz ograničavanja u poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti 75.000 kuna (do sada 105.000 kuna).
www.vzaktualno.hr/tportal