Europski zastupnici pozvat će u četvrtak Europsku komisiju da predloži prekid ljetnog i zimskog računanja vremena, a o rezoluciji će se glasati istog dana u podne. Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena - donosi T portal.
U Europskom parlamentu, uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse.Zagovornici ukidanja ističu kako, osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, pomicanje kazaljki na satu dovodi do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu. Pored toga, zagovornici ukidanja ističu kako je pomicanje sata uvedeno u cilju uštede energije, no taj cilj, prema njima, nikad nije ispunjen.
Ljetno računanje vremena široko je rasprostranjen službeni vremenski sustav u kojem se tijekom ljetnih mjeseci kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima.
Ljetno računanje vremena u Europi koriste sve zemlje osim Islanda te ga sve započinju i završavaju istog dana. Od 2011. odluku o ukidanju promjena kazaljki uvela je i Rusija, ali s tim da je ukinula zimsko računanje vremena. Na hrvatskom tlu ljetno računanje vremena prvi put se koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, a korišteno je i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije te za vrijeme NDH.
Od 1983. u bivšoj Jugoslaviji, pa samim time i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a ta je praksa nastavljena i nakon osamostaljenja.
www.vzaktualno.hr/T portal
