Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine je u Hrvatskoj zabilježeno 17.614 više umrlih nego živorođenih što je najveći prirodni pad u razdoblju nakon završetka Drugog svjetskog rata, piše Indeks.hr.
Prvi put živorođeno je manje od 37 tisuća djece tj. 36.467, a taj bi broj službenom objavom podataka koja se očekuje u nekoliko sljedećih mjeseci trebao biti još manji jer je u ovaj privremeni broj uključen određen broj djece rođen u Hrvatskoj, ali kojima majke nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj što je uvjet da bi se netko ubrojio u rođene u Hrvatskoj.
S druge strane, privremeni broj umrlih najveći je nakon 1991. godine, ali se i ovdje očekuju manje brojčane korekcije zbog umrlih koji nisu imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, potvrdio je za Index demograf s Instituta Ivo Pilar Nenad Pokos.
Do sada je najveći prirodni pad od 16.702 stanovnika zabilježen 2015. godine dok je 2016. prirodnim putem izgubljeno 14.005 stanovnika.
Broj živorođenih u samo deset godina smanjen je za čak 13 posto jer je 2007. živorođeno 41.910 djece. U odnosu na 1987. broj živorođenih prošle godine smanjen je za više od četvrtine tj. 26,4 %, a u odnosu na 1977. čak 42,4 %.
Sljedećih godina, smatra Pokos, doći će do daljnjeg produbljivanja prirodnog pada. No katastrofalan prirodni priraštaj samo je dio razloga zašto broj stanovnika u Hrvatskoj strahovito pada. Drugi je masovno iseljavanje iz Hrvatske.
www.vzaktualno.hr / index.hr
