U Varaždinu, u palači Herzer, danas je održan skup o decentralizaciji, prvi u nizu skupova na tu temu koji će se održati po Hrvatskoj, i dio istraživačkog projekta Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Friedrich-Ebert-Stiftung-a i Udruge gradova o stanju i perspektivi decentralizacije u Hrvatskoj.
Potpredsjednik Udruge gradova, ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, istaknuo je da su stvari drugačije od onoga što hrvatska politika svakodnevno govori.
– Svima su puna usta decentralizacije, da je to spas za razvoj Hrvatske, međutim ništa se nije pomaknulo još od 2003. godine. Gradovi i općine prvi su kontakt građana s javnom upravom i mene zabrinjava i žalosti da svo ovo vrijeme ne uspijevamo pokrenuti reforme. Još nismo vidjeli niti jednog ministra reformatora, pogotovo u ovom sektoru. Gradovi moraju raditi ono što građani od njih očekuje. Ne možemo stalno prebacivati odgovornost na županije i državu. Mi smo odgovorni za ono što se događa u našim sredinama, ali nam država mora omogućiti da to doista budemo. Država obično shvaća decentralizaciju tako da u Saboru donese nekakav zakon koji naturi posao poput predškolskog odgoja koji je iznenadno prešao u ovlasti jedinica lokalne samouprave, i neka je, ali trebalo je osigurati i dodatna sredstva. S druge strane kad kao grad pokušavate preuzeti svojevoljno neke od funkcija, recimo osnovno obrazovanje, dođete pred zid jer zakonodavac nije predvidio mogućnost da vam netko kaže da to ne možete preuzeti. Morate to tražiti od Županije, a ona vam kaže: Ne može, to je naša igračka. Grad Čazma osam je puta odbijen od Bjelovarsko-bilogorske županije za prijenos osnivačkih prava nad osnovnom školom, što je suludo. Ne radi se o uzimanju tuđih novaca. Država ionako dodijeli decentralizirana sredstva za tu školu i ne mogu se potrošiti na drugu djelatnost. Nešto moramo napraviti da se ta smiješna odredba zakona promijeni, da se možemo nekom požaliti na odluku Županije – rekao je Bilić.
Glavni istraživač izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić predstavio je rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je provedeno među općinama i gradovima od listopada prošle do siječnja ove godine. Cilj istraživanja, koje je u Hrvatskoj na ovaj način provedeno prvi put, bio je ispitivanje stavova lokalnih jedinca o dosadašnjem procesu decentralizacije i mogućim smjerovima u kojima bi se taj proces trebao kretati u budućnosti.
– istraživanje je pokazalo dvije stvari. Prvo je da država ne vodi taj proces. Zadnjih godina puno puta smo čuli da se treba decentralizirati, ali većina lokalnih jedinica koje su sudjelovale u istraživanju smatra da središnja razina taj proces ne vodi, već da se odvija stihijski. Nejasna je procedura preuzimanja tih decentraliziranih funkcija o kojim ase često govori. Druga stvar je da lokalne jedinice nemaju kapaciteta, ni personalnog ni financijskog, za preuzimanje lokalnih funkcija. Trećina lokalnih jedinica jasno je rekla da oni ne bi željeli preuzimati nikakve funkcije jer za to nemaju kapaciteta. Veliki gradovi i županije, koji su preuzeli neke funkcije, zagovornici su decentralizacije. Decentralizacija se mora dovesti u kontekst razgovora o kapacitetu lokalnih jedinica, a to onda u drugom koraku vodi do razgovora o teritorijalnom preustroju. O tome treba postići ozbiljan društveni konsenzus, bez politikantstva – kazao je Đulabić.
U istraživanju je sudjelovalo 43 % svih jedinica lokalne samouprave, 163 općine ili 38 % i 74 grada ili 58 %. Od onih koje su sudjelovale 58 % ih nije preuzelo decentralizirane funkcije ni u jednom području, u vatrogastvu 28 %, u obrazovanju 8 %, u socijalnoj skrbi 5 % i u zdravstvu 1 %.
n.k. / www.vzaktualno.hr