U organizaciji Podružnice HNS-a Veliki Bukovec održana je tribina o legalizaciji nezakonito izgrađenih zgrada, a najbolji dokaz aktualnosti i važnosti ove teme bio je veliki odaziv građana koji su prisustvovali tribini kako bi se podrobnije upoznali s detaljima zakonskog okvira, prikupljanjem potrebne dokumentacije i samim postupkom legalizacije.
Nakon uvodnih riječi predsjednika podružnice Zvonka Hlebara, pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić detaljno je predstavio Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, donesen u kolovozu 2012. godine, te je prisutne upoznao s osnovnim pojmovima nezakonito izgrađene zgrade, osnovnim uvjetima ozakonjenja, pojašnjenjima koje se građevine ne mogu ozakoniti, vrstama projektne dokumentacije koju je potrebno prikupiti, tijekom upravnog postupka, naknadama za zadržavanje nezakonitih zgrada, troškovima postupka legalizacije te, na kraju i, statusom zgrade nakon legalizacije i upisom u katastar.
Pojasnio je kako za legalizaciju postoje dva roka: za objekte koji već imaju rješenje za rušenje je to bio kraj 2012. godine, dok će do sredine godine građani imati priliku legalizirati građevine bez rješenja za rušenje izgrađene prije 21. lipnja 2011. godine, koje se vide na digitalnoj ortofotokarti Državne geodetske uprave snimljene iz zraka toga datuma. Istaknuo je i kako Zakon razlikuje 4 vrste zgrada: zahtjevne zgrade veće od 400 m2 i građevine namijenjene za poljoprivredne djelatnosti veće od 1000 m2; manje zahtjevne zgrade površine manje od 400 m2 i građevine namijenjene za poljoprivredne djelatnosti manje od 1000 m2; jednostavna zgrada manja od 100 m2 i građevina namijenjena za poljoprivredne djelatnosti manja od 400 m2; te posljednja kategorija pomoćna zgrada površine manje od 50 m2: pomoćna zgrada, garaža, sušara, pecara, vrtna kućica i dr.
-Za sve pomoćne građevine kao što su garaže, spremišta, alatnice i slično, novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa univerzalni iznos naknade od 500 kuna. Međutim, takav objekt ćete platiti 500 kuna samo uz uvjet da je ta građevina velika do 50 četvornih metara. Za veće građevine naknada će biti veća, a kolika će ona biti, ovisi o kubikaži – pojasnio je pomoćnik ministra te naglasio kako se plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa razlikuju od mjesta do mjesta.
Kazao je kako je zakonodavac donio Zakon sa ciljem omogućavanja većem broju zgrada legalizaciju razlikovanjem složenijih od jednostavnijih objekata te olakšavanja provođenja postupka rješenja o izvedenom stanju uz značajna smanjenja ukupnih troškova legalizacije te pojasnio kako je kalkulacija jednostavna, u smislu da je što veća zgrada, veća je jedinična obračunska vrijednost naknade prema kubnom metru.
Pojasnio je i kako je građevina legalna ako je sagrađena do 15. veljače 1968. godine, dok sve što je građeno, dograđivano ili rekonstruirano nakon tog datuma mora imati odobrenje za gradnju da bi se objekt smatralo legalnim. Istaknuo je kako je pitanje vlasništva razdvojeno od pitanja legalizacije objekata.
Nakon prezentacije, prisutni su imali brojna pitanja na koja su im spremno dani svi potrebni odgovori i dodatna pojašnjenja kako bi svi uspjeli predati zahtjev za legalizaciju u zakonskim rokovima. Pomoćnik ministrice iznio je i podatak kako je dosad predano oko 100.000 zahtjeva, a upitan što je s objektima koje vlasnici neće legalizirati, rekao je kako će se smatrati da ih se više neće koristiti pa njih čeka rušenje ili trajni nelegalni status uz visoke namete i naknade.
Tribini je nazočio i Mario Sačić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije.
www.vzaktualno.hr
