U gradu Varaždinu zasigurno su svi već primijetili dame obučene u povijesne haljine, i to u pratnji članova Varaždinske građanske garde ili pak samostalno prilikom održavanja Špancirfesta, Susreta povijesnih postrojbi te raznih drugih manifestacija i programa.
Isto tako, malotko još ne zna da se radi o Damama u povijesnim haljinama, odnosno o novonastaloj udruzi Dame u povijesnim haljinama, ili kraće udruzi DUPOH, sljednici istoimene sekcije koja je djelovala u sklopu Udruge Varaždinska građanska garda.
Kako su nam objasnile predsjednica udruge Vesna Loparić i dopredsjednica Ena Velagić, razvojem i širenjem sekcije stekli su se uvjeti za nastavak aktivnosti u samostalnoj udruzi DUPOH koja će i dalje usko surađivati s Varaždinskom građanskom gardom kao njezina ekstenzija u svim ključnim aktivnostima.
Naime, ideja začeta još 2008. godine, da se žene članice Udruge Varaždinska građanska garda aktivnije uključe u rad udruge, rasla je kroz godine i oblikovala se što idejama i željama članica udruge, što okolnostima koje su utjecale na rad udruge.
– Od nekoliko darovanih haljina iz bidermajer razdoblja koje su donirale članice Stadtsoldaten Koblenz, a koje su članice Udruge Varaždinska građanska garda odijevale prilikom Susreta povijesnih postrojbi, u 2024. godini stasali smo u udrugu koja broji 20-ak Dama u povijesnim haljinama koje ponosno nose te promoviraju likove i djela poznatih Varaždinki iz razdoblja od 1830. do 1930. godine, razdoblja u kojem se bilježi najveća aktivnost Varaždinske gradske čete – kazala je Vesna Loparić.
Važna uloga žena
Dodala je da ideja današnjih Dama u povijesnim haljinama počiva na želji i potrebi da se očuva i promovira povijest varaždinskih Purgara i svih aspekata njihovih života. U tim su životima važnu ulogu igrale ženske osobe: njihove supruge, majke, kćeri… ženski likovi koje su utjelovile članice udruge DUPOH.
– Neke od žena koje predstavljamo su Rozalija Petrović, supruga poznatog varaždinskog gradonačelnika Ivana Nepomuka Petrovića, koji su osnovali najveću stipendijalnu zakladu u Varaždinu, zatim Sidonija Jagić, supruga Vatroslava Jagića, Julija Leitner, koja je sa suprugom zaslužna za izgradnju varaždinske sinagoge, Slava Antolek Orešek, kći poznatog ilirca koja je širila duh ilirskog narodnog preporoda i poticala domoljublje, dr. sc. Josipa Steinkuš, prva Hrvatica s doktoratom iz grčke filologije, Jelisava Prasnički, prva gospodarska spisateljica… – navodi Ena Velagić.
[caption id="attachment_371871" align="alignnone" width="750"]
Predsjednica udruge Vesna Loparić utjelovila Rozaliju Petrović[/caption]
Dvije dame objašnjavaju nam da se udruga tako danas bavi čuvanjem i promicanjem kulturne baštine vezane uz grad Varaždin, uz Varaždinsku građansku gardu, te edukativnim i humanitarnim aktivnostima usmjerenim prema cijeloj društvenoj zajednici, osobito prema ranjivim skupinama našega društva. Pritom su kompetentnost, transparentnost i dobro upravljanje resursima zadaci udruge prema donatorima, sponzorima, zajednici u kojoj djeluje i široj javnosti, navode.
Kod pojave članica udruge u javnosti svakako za oko zapnu njihove prekrasne haljine. Kako kažu, izvor svih informacija, zapisa i fotografija o ženama iz varaždinske prošlosti je Gradski muzej Varaždin, odnosno svi njima dostupni suradnici i institucije, pa se tako haljine svih dama/uloga temelje na tim dokumentima, zbog želje i namjere da uloge i izgled budu što autentičniji.
– Naravno da se neke stvari s odmakom od stotinjak godina ne mogu doslovno replicirati zbog nedostatka izvornih tkanina, dodataka i detalja. S druge strane, važno je da misija prenošenja informacija o varaždinskoj povijesti bude i vizualno bliska našim sugrađanima, novim generacijama i simpatizerima, pa su kostimi u nekim detaljima prilagođeni vremenu u kojem živimo – istaknula je Loparić i dodala da su kostime izrađivali varaždinski kostimografi i krojači – Melita Kukec, Mladen Grof Jerneić Erdoedy i Željka Vinceković, osobe koje imaju puno znanja i vještine u izradi povijesnih kostima.
Likovne kolonije, igrala na dječjim igralištima, kviz, radionice…
Nadalje, kada bismo nabrojali baš sve aktivnosti koje provode ili će tek provoditi ove žene, dobili bismo predugačak i nepregledan niz, stoga ćemo izdvojiti one najznačajnije, ili najzanimljivije.
Naime, Dame su kao sekcija lani organizirale 1. Likovnu koloniju „Varaždinski purgar” ispred Staroga grada, godišnju aktivnost koja se održava u okviru manifestacije „Festival dvorišta”, a upravo je protekle subote u prekrasnom dvorištu vile Bedeković održana i 2. Likovna kolonija, i to međunarodnog karaktera, ove godine na temu „Barok, glazba i cvijeće”. Sudjelovalo je više od 60 umjetnika iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske, pri čemu je svaki sudionik kolonije ostavio jedan svoj rad udruzi DUPOH, a nastali radovi bit će izloženi u vrijeme Špancirfesta u izložbenom prostoru u Školskoj ulici u Varaždinu. Sredstva, sakupljena od prodaje umjetničkih djela, udruga će dijelom iskoristiti za nastavak humanitarne akcije kojom se opremaju dječja igrališta u gradu Varaždinu igralima i napravama za djecu s invaliditetom. Zahvaljujući spomenutoj humanitarnoj akciji, dosad su postavljena tri igrala za djecu s invaliditetom.
Osim toga, Dame su sudjelovale na Špancirfestu, gostovale na raznim susretima povijesnih postrojbi po Hrvatskoj i izvan nje, organizirale su Kviz povodom Dana žena, a prikupljena sredstva donirale su u Sigurnu kuću. Osim kviza humanitarnog karaktera za neku ekonomski ili socijalno osjetljivu skupinu žena, Dame planiraju i Movember kviz u studenome, mjesecu muškaraca, tematski posvećen liku i djelu Purgara i muškaraca općenito, za pomoć beskućnicima ili nekoj drugoj socijalno osjetljivoj skupini muškaraca.
Naravno, Dame sudjeluju i u raznim aktivnostima u organizaciji ili prema pozivu varaždinskih Purgara, a ne nedostaje ni programa za djecu, poput Malih purgara, glazbenih radionica i slično. Valja dodati i da su, s ciljem učeničkog istraživanja i razumijevanja varaždinske povijesti, Dame nedavno bile pozvane i na izlaganje u VI. osnovnu školu, gdje su predstavile sebe i svoj rad.
Kako dalje navode, pojava dame u povijesnoj haljini, očekivano, uvijek izaziva zanimanje i dopadljiva je publici.
– Najčešće čujemo komentare: „Gle princezu, gle kraljicu…” Takvi nas komentari potiču da objasnimo tko smo i što predstavljamo - da nismo princeze, ni kraljice, već građanke. Članovi Varaždinske građanske čete kroz povijest su bili pripadnici srednjeg, građanskog sloja, uglavnom obrtnici, pa smo tako i mi, žene iz njihovih obitelji, građanke. I naši kostimi pripadaju dnevnoj građanskoj modi na području Austro-Ugarske u razdoblju između 1830. i 1930. godine – ispričala je Vesna Loparić.
[caption id="attachment_371875" align="alignnone" width="750"]
Dopredsjednica DUPOH-a Ena Velagić[/caption]
Da Dame u povijesnim haljinama ovdašnju kulturu i tradiciju nastoje promovirati van granica Varaždina, ali i Lijepe naše, potvrđuje njihovo sudjelovanje na nedavno održanoj Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Identiteti-kulture-jezici” na Filozofskom fakultetu u Mostaru.
– Uz nas dvije iz DUPOH-a, bilo je preko 60 sudionika i mnogo zanimljivih radova. Govorilo se o dekodiranju umjetne stvarnosti, hrvatskom identitetu na Kosovu, umjetnoj inteligenciji i demokraciji, Andrićevim identitetima između Istoka i Zapada, skulpturama Sofije Naletelić Penavuše i mnogim drugim zanimljivim temama, od kojih je i jedna bila Dame u povijesnim haljinama. U 15-minutnom izlaganju prikazan je cjelokupni proces prikupljanja i obrade dostupnih podataka o svakoj povijesnoj osobi, kao i rezultati istraživanja u vidu povijesnih haljina koje su one nosile – kazala je Velagić s kojom je na konferenciji sudjelovala i Lovorka Gotal Dmitrović.
Dodala je da su ostali sudionici pohvalili izlaganje te općenito ideju i inicijativu udruge, što i ne čudi, budući da su Dame u povijesnim haljinama doista oživjele žene iz gradske povijesti koje su se bavile društvenim aktivnostima, i to na način da humanitarnim radom, edukativnim radionicama i drugim aktivnostima vrlo angažirano i nesebično odgovaraju na potrebe današnjeg društva.
Ipak, kako bi što lakše mogle provoditi sve planirane aktivnosti, za kraj su poručile da traže suradnike i donatore, a mi im i u tome želimo puno sreće i uspjeha!
foto: Facebook/Dame u povijesnim haljinama
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
