U sklopu BadlFesta u Krapinskim Toplicama danas se održava BadlHealth, akcija zdravstvenih ustanova u perivoju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, a građani mogu izmjeriti tlak i šećer te dobiti savjete o zdravlju.
U Krapinskim Toplicama bila je i zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek.
– BadlFest i cijela priča vrti se i oko utemeljitelja Krapinskih Toplica Jakoba Badla koji je krajem 19. stoljeća imao viziju prirodne resurse, koje imamo u Krapinskim Toplicama, upotrijebiti na način da su na dobrobit ljudi. Važno je da se svih ovih godina Krapinske Toplice razvijaju ne kao lječilište nego prije svega kao zdravstveni, rehabilitacijski centar – kazala je Petek i dodala da se danas u parku bolnice predstavljaju dvije zdravstvene ustanove, klinika Magdalena i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.
– Prilika je to za izmjeriti šećer, kontrolirati tlak, ali prije svega konzultirati se s medicinskim osobljem o svom zdravlju je vrlo važno, i na ovakav jedan neformalniji način. Jako mi je drago što je ovo i prilika da šira javnost upozna i Megi, digitalnu asistenticu koja je osmišljena u klinici Magdalena, a koja se brine o kardiovaskularnim pacijentima na jedan vrlo jednostavan način, iz svog doma. Široj javnosti treba približiti zdravstvene usluge, ali prije svega potrebu brige o svom zdravlju – rekla je zamjenica župana.
Željka Žnidarić, ravnateljica Specijalne bolnice, podsjetila je da tradicionalno sudjeluju u BadlFestu.
– To je i logično jer je Jakob Badl taj koji je pokrenuo lječilišni turizam i zdravstvo u Krapinskim Toplicama. U godinama prije korone bili smo malo intenzivniji u akcijama. U zadnje dvije godine to je svedeno na ovaj, vanjski dio i održavanje u parku, edukativnih dijeljenja letkića, kontrole krvnog tlaka i šećera. Ove godine smo za sve zainteresirane pripremili i edukativno predavanje o važnosti fizičke aktivnosti za očuvanje ljudskog zdravlja i poboljšanje svakodnevnog života. Nakon predavanja imamo mogućnost isprobavanja hodanja s nordijskim štapovima, što je aktivnost koju naši fizioterapeuti svima preporučuju. Fizički nije zahtjevna, a ima jako puno znanstveno dokazanih dobrobiti za ljudsko zdravlje. Lijepo je vidjeti da se i prije samog otvaranja stvorio red za mjerenje tlaka i šećera, da je odaziv jako dobar – kazala je Žnidarić.
Josipa Halapir je voditeljica tima zdravstvene njege na kardiološkoj rehabilitaciji Specijalne bolnice.
– Bavimo se rehabilitacijom kardioloških bolesnika neposredno nakon operacije srca, bilo da se radi o zaliscima ili o srčanom premoštenju. Isto tako, rehabilitiramo pacijente neposredno nakon infarkta miokarda. Što je jako dobro jer unutar mjesec dana bilo bi poželjno da pacijenti dođu. Obično se bolest dogodi iznenada. Ljudi često puta budu stavljeni pred zid. Ne znaju što i kako dalje – rekla je Halapir.
Dodala je da su preventivne aktivnosti, kao ova današnja, jako važne.
– Zdrava populacija često ne razmišlja o tome da će se bolest dogoditi i sve nas gotovo uvijek iznenadi. Svi mislimo da se nikad neće dogoditi. Kad bismo kontrolirali tlak i šećer, a šećer se zove tihi ubojica, kad mi shvatimo da ga imamo, kad dobijemo nalaze, tad su već posljedice nepovratne. Te zdravstvene akcije su vrlo poželjne, da pokušamo osvijestiti ljude da razmišljaju o svom zdravlju, o kontroli čimbenika rizika koji dovode do oboljenja. Time bismo smanjili i obolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti – poručila je Halapir.
Osvrnula se i na aktualnu situaciju s toplinskim valovima te uputila nekoliko savjeta.
– I zdrava populacija, a osobito kardiovaskularni bolesnici, svi se trebamo čuvati i pripaziti u ovo vrijeme toplinskih valova. Svi trebamo piti puno tekućine, držati se hlada, izbjegavati izlaženje u najveće vrućine, nastojati biti ujutro aktivni u šetnji i navečer kad malo zahladi. Ljudi ne shvaćaju koliko je važno piti vodu. Voda je jedna od osnovnih stvari koje nas drže u životu i bilo bi poželjno da ljudi to osvijeste. Samo dvije čaše na dan u ovakvim uvjetima je vrlo malo, gotovo ništa. I piti lijekove, ne prekidati terapiju bez konzultacije sa svojim liječnicima, jer će se dogoditi suprotno onome što želimo. Kardiovaskularni bolesnici ne trebaju biti robovi svoje bolesti i ne moraju očajavati. Oni mogu normalno živjeti, nisu invalidi, iako su kardiološki pacijenti do kraja života – kazala je Halapir.
n.kalajdžija / vzaktualno.hr