EU fondove u pet godina najbolje su iskoristili Ludbreg i Zadar, u 2017. najviše su povukli Velika Gorica i Lipik, pokazuje analiza portala gradonačelnik.hr. Prvi čovjek Ludbrega, gradonačelnik Dubravko Bilić, u razgovoru za taj portal pojasnio je kako su došli na čelo gradova koji su povukli najviše EU sredstava:
'Kada sam 2013. preuzimao grad, proučavajući financijske kapacitete i opterećenost dugovima samog proračuna (oko 6 milijuna kuna duga), sa suradnicima sam vidio da je jedini način da razvijamo grad putem europskih projekata. Bilo je teško odlučiti se na takav potez jer obično u takvim situacijama prvo što radite jesu rezanja i smanjivanja financiranja svih usluga građanima. Mi smo krenuli putem aktivacije imovine i zapošljavanja mladih ljudi u novoformiranom odsjeku za EU projekte te počeli pripremati projekte i prijavljivati se na natječaje. Isprva je išlo teško jer su i prva dva projekta iz interrega sa Slovenijom prošla uz puno problema, ali smo uz razumijevanje Gradskog vijeća uspijevali voditi cijeli proces. Rezultati su danas vidljivi i statistički, kao najuspješniji grad u povlačenju EU novaca po glavi stanovnika u Hrvatskoj i kao najbolji grad na sjeveru Hrvatske po ugovorenim EU sredstvima i među najboljima u Hrvatskoj, nego i u zadovoljstvu građana i promjenama u našem gradu', ističe gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.
Kaže kako je korištenje EU fondova jedini način da u visokocentraliziranojj državi kakva je Hrvatska gdje su većina gradova i općine zadnji u lancu financiranja, nešto napravite za svoju sredinu. Najznačajniji projekti su ostvareni u zaštiti okoliša, sanacijom odlagališta otpada u 100 % EU financiranju, zatim obnova voznog parka komunalnog društva i priprema za novu direktivu oko zbrinjavanja otpada, izgradnja reciklažnog dvorišta, a odrađeno je i nekoliko projekata turističke namjene i ugovoren je i već se provodi projekt vrijedan 18.000.000,00 kn uređenja arheološkog parka Ivoia.
'Kao gradonačelnik malog grada od svega 9.500 stanovnika mogu biti iznimno zadovoljan jer smo pokazali da i mali gradovi u Hrvatskoj imaju velike potencijale u privlačenju i korištenju europskih sredstava, ali istovremeno sam jako zabrinut jer središnja država ništa ne radi na decentralizaciji prihoda koja bi omogućila gradovima i općinama da se još više uključuju u EU projekte. S decentralizacijom prihoda prema gradovima i općinama sigurno bi se zaustavilo i iseljavanje jer neki mali gradovi i općine svojim stanovnicima ne mogu osigurati danas osnovne potrebe poput brzog interneta, jeftinih dječjih vrtića, igrališta i druge javne infrastrukture. Osim ako netko misli da je rješenje da svi živimo u jednom velikom gradu', upozorava Bilić.
www.vzaktualno.hr/gradonačelnik.hr