Čovjek u prosjeku prehoda između pet i sedam i pol tisuća koraka dnevno. Ako toliko hodate svaki dan i doživite 80 godina, znači da ste u životu napravili čak 216.262.500 koraka. Drugim riječima, prehodali ste 177 tisuća kilometara ili obišli Zemlju oko ekvatora pet puta, piše tportal.
Hodanje pomaže pri stresu, "liječi" mozak, čini vas kreativnijim i ljudi su od davnina svjesni koliko je ljekovito hodati u prirodi. U Japanu se hodanje kroz šumu naziva shinrin-yoku, što znači "šumsko kupanje", i tamo je dio preventivne medicine. Tisuće umornih, napetih ljudi pod stresom otkriva da je hodanje šumom put u opuštanje, da je divljina potrebna da nas vrati sebi samima te da se ponovo osjetimo živima. Znanost otkriva sve više fizičkih i mentalnih zdravstvenih benefita povezanih s hodanjem, a neki će iznenaditi i najstrastvenije hodače. Osim što nas jača mentalno, šetnja pozitivno utječe na smanjenje masnoća i sniženje krvnog tlaka te je omiljena rekreacija Hrvata.
U istraživanju projekta "Pokret za radost", usmjerenog na poticanje vježbanja, prije dvije je godine sudjelovalo tisuću ljudi iz cijele Hrvatske. Čak 62 posto ih je reklo da im je šetnja najomiljenija aktivnost, a 52 posto Hrvata prakticira neku vrstu aktivnosti više puta tjedno.
Evo što sve dobro čini hodanje za vas.
Zaboravite ispijanje kava, mahnito pregledavanje Facebooka i gutanje alkoholnih pića nakon stresnog dana. Istraživanje Ekonomskog i Socijalnog vijeća Velike Britanije (ESRC) pokazalo je koristi hodanja u prirodi mjereći stres prije i nakon njega. Šetnja u prirodi ili među zelenilom u vrijeme ručka rezultirala je boljim snom sljedeće noći, a tijekom osam tjedana zaposlenici su imali niži krvni tlak i bili pod manjim stresom. Ako to dobivate samo kratkom svakodnevnom šetnjom, zamislite samo što sve dobro vikend hodanja kroz prekrasnu prirodu Hrvatske čini za Vaše tijelo.
Mozak se također umara, kao i svaki drugi mišić. Napetost i stres života u gradu, neprestana buka i distrakcije koje nam odvlače pozornost smanjuju nam moć koncentracije. U istraživanju provedenom u Škotskoj upotrijebili su skenere koje su stavili na glavu ispitanicima i pustili ih da hodaju Edinburghom. Rezultati su pokazali da su prometna mjesta s puno ljudi poticala frustraciju i iritaciju, a zelenilo u parkovima smirivalo aktivnost mozga iako je bio potpuno funkcionalan. U psihologiji se to naziva nenamjernom pažnjom. Hodanje kroz prirodu, naime, hvata našu pažnju, no istodobno dopušta mogućnost razmišljanja.
Sve najbolje ideje rađaju se u šetnji, napisao je jednom njemački filozof i pjesnik Friedrich Nietzsche, a njegov američki kolega Henry Thoreau rekao je kako mu misli počinju teći čim se noge počnu kretati. Sloboda razmišljanja vitalni je dio kreativnog procesa i čini se da hodanje potiče kreativnost.
Sedam stvari o hodanju koje sigurno niste znali:
Ljudi su počeli hodati na dvije noge prije tri do šest milijuna godina. Znanstvenici vjeruju da su ljudi počeli hodati na dvije noge kako bi mogli nositi robu i učinkovitije iskoristiti energiju.
Najdužu šetnju oko svijeta odšetao je bivši trgovac Jean Beliveau. Prohodao je 74.995 kilometara kroz 64 zemlje, za što mu je trebalo 11 godina.
Budući da Zemlja ima oko 40 tisuća kilometara u opsegu i da je prosječna brzina hodanja 5 kilometara na sat, trebalo bi hodati neprekidno 347 dana da je se obiđe.
Oko 225 milijuna godina bilo bi potrebno da se prehoda jedna svjetlosna godina brzinom od 5 kilometara na sat, kolika je prosječna brzina ljudskog hoda.
Trebalo bi u prosjeku hodati 1 sat i 43 minute da bi se sagorjele kalorije iz jednog hamburgera, koji ima najmanje 500 kalorija.
Da se sagore kalorije iz samo jednog čokoladnog bombončića M&M, trebalo bi prehodati cijelu dužinu nogometnog stadiona ili 109 metara.
Stručnjaci preporučuju 6 tisuća koraka dnevno za poboljšanje zdravlja i 10 tisuća za mršavljenje.
www.vzaktualno.hr / tportal.hr
