Hrvatska poljoprivreda u protekloj godini suočila se s nizom ozbiljnih izazova - od bolesti životinja i klimatskih ekstrema do rasta uvoza, pada proizvodnje i niske produktivnosti.
Nezadovoljstvo stanjem u sektoru kulminiralo je prosinačkim prosvjedom poljoprivrednika u Bruxellesu, na kojem su sudjelovali i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), upozorivši da je domaća proizvodnja hrane ugrožena, donosi portal Financije.hr.
Iz HPK-a su istaknuli da je Hrvatska ispod razine prehrambene samodostatnosti, s izrazito usitnjenim gospodarstvima, visokim uvozom i slabom kupovnom moći potrošača. Posebno teška situacija je u sektoru mljekarstva, gdje se, prema navodima Komore, farme gase, a rast cijena mlijeka među najnižima je u EU i u Hrvatskoj je tek oko četiri posto.
Na loše stanje dodatno upućuju podaci Eurostata prema kojima je produktivnost poljoprivrede u Hrvatskoj u 2025. pala za gotovo 15 posto, najviše u Europskoj uniji. Ekonomski analitičari upozoravaju da je ključni problem rascjepkanost zemljišta te činjenica da je tek manji dio od oko 130 tisuća OPG-ova ekonomski održiv.
Europska komisija upozorava i na izražen problem starenja poljoprivrednika, slab interes mladih za ulazak u sektor te otežan pristup zemljištu i financiranju. U Hrvatskoj je gotovo 40 posto poljoprivrednika starije od 65 godina, što dodatno usporava modernizaciju i uvođenje novih tehnologija.
Kako bi se ublažili problemi, Europska komisija je u listopadu odobrila izmjene Strateškog plana ZPP-a za razdoblje 2023.–2027., kojima se pojednostavljuju uvjeti, povećavaju financijski instrumenti za ulaganja i proširuje dostupnost potpora. Dio izmjena primjenjuje se od kraja kolovoza 2025., a dio od početka 2026. godine.
Poljoprivrednike su dodatno pogodile bolesti životinja, među kojima se uz afričku svinjsku kugu ove godine istaknula i bedrenica. U pogođenim područjima uvedene su stroge mjere, a Vlada je donijela program potpore uzgajivačima stoke vrijedan 2,3 milijuna eura.
Klimatske promjene snažno pogađaju i povrtlarsku proizvodnju. Predstavnici HPK-a upozoravaju da proizvodnja na otvorenom postaje sve teža zbog ekstremnih temperatura, rasta troškova navodnjavanja i nedostatnih kvota plavog dizela, zbog čega sve više proizvođača vidi rješenje u plastenicima i staklenicima.
Istodobno, Hrvatska bilježi pad proizvodnje voća i rast uvoza. Urod jabuka prošle je godine, prema procjenama struke, pao za više od četvrtine, dok je uvoz jabuka, krušaka i dunja već lani premašio 29 tisuća tona, u vrijednosti većoj od 25 milijuna eura, objavio je portal Financije.hr.
Stručnjaci i poslodavci upozoravaju da bez rješavanja problema zemljišta nema povećanja proizvodnje. Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji oko 100 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, a Vlada je najavila izmjene zakona o komasaciji kako bi se smanjila rascjepkanost parcela i omogućilo učinkovitije korištenje zemljišta, što je ujedno uvjet za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/financije.hr
