U sklopu Srijede u Muzeju, 3. svibnja, u palači Herzer, održava se predavanje pod nazivom „Svibanjska deklaracija: Buđenje hrvatske političke scene u Prvom svjetskom ratu“, koje je pripremila povjesničarka Jadranka Jagenčić-Šušnjić.
Ulazak Austro-Ugarske Monarhije u svjetski sukob otvorio je mogućnost velikih teritorijalno-političkih promjena u jugoistočnoj Europi. U takvim okolnostima, u redovima hrvatskih političara pojavljuju se različite koncepcije o rješavanju hrvatskog pitanja – pojma kojim se označava ponajprije problematika teritorijalnog ujedinjenja hrvatskih zemalja, ali i pitanje njihovog državnopravnog položaja. Pojavljuju se različite političke koncepcije, od stvaranja posebne hrvatske (južnoslavenske) federalne jedinice unutar Monarhije do stvaranja zajedničke jugoslavenske države koja bi uključivala Srbiju i Crnu Goru. Zastupnici iz južnoslavenskih zemalja austrijskog dijela Monarhije, njih 33 udruženi u Jugoslavenskom klubu, kojem je bio predsjednik dr. Anton Korošec, a potpredsjednik dr. Matko Laginja, 30. svibnja 1917. objavili su „Svibanjsku deklaraciju.“ Tim aktom zahtijevaju reviziju dualizma i formiranje treće jedinice južnih Slavena unutar Monarhije. Taj zahtjev temelje na hrvatskom državnom pravu i načelu narodnosti. Smisao je Deklaracije da u slučaju opstanka Monarhije južni Slaveni formiraju treću jedinicu, ravnopravnu s Austrijom i Ugarskom.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator je Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.
www.vzaktualno.hr
