Cijene hrane unatrag nekoliko godina kontinuirano rastu, bilo da je riječ o osnovnim poljoprivrednim namirnicama ili prehrambenim prerađevinama. Na cijenu već dulje značajno utječu vremenske (ne)prilike, a od 2019. godine ona je dodatno uvjetovana i turbulentnim poremećajima na tržištu uvjetovanih pandemijom koronavirusa ili pak ratom u Ukrajini.
U skupini osnovnih poljoprivrednih namirnica značajno je poskupio krumpir i to već drugu godinu zaredom. U 2022. godini cijena krumpira skočila je za 26 posto, dok se lani povećala za dodatnih 23 posto. Poskupio je u 24 zemlje članice EU-a, daleko najviše u Njemačkoj (49 posto), Slovačkoj (48 posto) i Hrvatskoj (44 posto). I dok je 2022. godine krivac za poskupljenje bila suša, prošle godine druga vremenska nepogoda je uvjetovala novi rast cijene krumpira.
– Ove smo sezone suočeni s nepostojanjem tržišnih viškova koji su prijašnjih godina smanjivali cijenu krumpiru. Naime, zbog obilnih kiša i poplava, koji su lanjske proizvodne godine zahvatile veliki dio Nizozemske, Belgije i Francuske, te su zemlje ostale bez planiranog 10 do 12 posto ukupnog prinosa. Urod je ostao u zemlji, nije se mogao vaditi, a zimski mjeseci su ga u potpunosti upropastili – objašnjava Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, koja okuplja 65 najvećih proizvođača iz Međimurja te upravlja županijskom robnom markom „Međimurski kalamper”.
Krumpir iz rinfuze iz zemalja Europske unije u Hrvatsku se uvaža po cijeni od 41 do 45 centi, kada se tome pridoda troška pakiranja dolazi se do iznosa od oko 50 centi po kilogramu. Sve iznad toga do cijene u trgovinama, su trgovačke marže.
– Ne znam kada se dogodila takva godina, odnosno da se nekoliko toliko loših godina nanizalo i dovelo do takvog rasta cijene na tržištu – dodaje Mesarić.
Iako su hrvatski proizvođači lanjske sezone bili pošteđeni većih problema s vremenom, činjenica je da ne proizvodimo dovoljne količine koje bi bile dostatne za domaće potrebe. Tome je u najvećoj mjeri doprinijelo nepostojanje jasne poljoprivredne strategije, ali i godine nebrige za domaće proizvođače. Nemar za potrebe hrvatskog sela doprinio je velikom odljevu mladih generacija poljoprivrednika, upravo onih čiji bi proizvodni kapacitete u sadašnjoj situaciji popunili rupu na tržištu.
– Činjenica je da je iza nas dobra godina s prinosom od oko 30 tona po hektaru. Zadovoljni smo i s otkupnom cijenom koja se kreće od 32 do 35 centi po kilogramu. Međutim, krumpira nema dovoljno. I nama će za naše potrebe nedostajati 30-ak posto ukupnih količina, a sve to je posljedica onih godina kada su poljoprivrednici napuštali zemlju, a njihovu proizvodnju nitko nije nadomještao – komentira Mesarić.
I dok su prije trgovački centri bili predmet javnih rasprava o visokim cijenama, sada se tako govori o tržnicama, gdje su cijene poljoprivrednih proizvoda višestruko veće od onih u trgovinama.
– Uvijek sam na strani primarnih proizvođača, ali kada vidim cijene na tržnicama ne mogu, a da se ne zapitam kojom logikom određuju njihovu visinu. S obzirom na trenutne otkupne cijene, krumpir na tržnicama ne bi smio biti skuplji od 50 centi po kilogramu. Najprihvatljivija pakiranja su ona od pet ili deset kilograma. Dođete li na Belicu, pakiranje od pet kilograma platit će te oko 2 eura, dakle kojih 40-ak centi po kilogramu – kaže Mesarić.
Jedan detalj otkriva da bi se trend povećanja cijene krumpira mogao nastaviti i sljedeće godine.
- Cijene sjemenskog krumpira za ovu sezonu poskupjele su 30 posto – zaključuje Mesarić.
Dodatni troška proizvođačima morat će biti ukalkuliran u otkupne cijene. A još niti ne znamo kakva nas meteorološka godina očekuje...
rp/vzaktualno.hr