I dok su po podacima Državnog zavoda za statistiku stanovi u godinu dana poskupjeli za 7,4 posto, a novogradnja više od 10 posto, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dubravko Ranilović upozorava da taj rast ne treba uzimati zdravo za gotovo te da postoji osjetna razlika između traženih i realiziranih cijena nekretnina, prenosi Poslovni.hr
Na rast cijena nekretnina, a najveći je zabilježen na obali (7,4 posto) i u Zagrebu (11 posto), utječu velika potražnja, državne subvencije, nedostatak radnika u građevini i skuplja cijena rada, stoji u priopćenju HGK. Ranilović, pak, upozorava da statistika zna biti varljiva i da objavljene podatke o porastu cijena nekretnina ne treba uzimati zdravo za gotovo.
"Donositi zaključke na temelju traženih cijena je potpuno pogrešno, jer možete samo ugrubo očitati trendove, ali objavljivanjem takvih cijena vlasnici koji ulaze u prodaju potiču se na nerealne zahtjeve. Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja. Znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika“, ističe Ranilović.
Dodaje da su prema podacima portala "Burza nekretnina" realizirane cijene nekretnina u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasle za 4,6 posto, što je bitno manje od brojki koje se provlače po medijima.
Mada priznaje da su cijene u nekim poznatim turističkim destinacijama ili dijelovima Zagreba rasle i više od navedenog prosjeka, dodaje da to treba odgovorno komunicirati a ne stvarati iskrivljenu sliku tržišta. Po medijima se, navodi on, čak špekulira o ponavljanju situacije iz 2008. godine iako je danas situacija bitno drugačija.
"Banke teže odobravaju kredite, samo tržište je puno uređenije pa ne mogu sve nekretnine pronaći kupca na tržištu. Zato ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona", naglašava Ranilović i napominje da uzrok raspadu nekretninskog tržišta 2008. godine leži u međunarodnim financijskim kretanjima koja su i dalje presudni faktor za naše tržište.
Osvrnuo se i na državne poticaje za kupovinu stanova koji, prema njegovom mišljenju, utječu na porast cijene nekretnina jer stvaraju povećanu potražnju za određenim nekretninama u kratkom periodu i zapravo imaju loš utjecaj na tržište.
"U svakom slučaju, potreban je oprez i traži se odgovornost svih na nekretninskom tržištul, pa i medija kada se objavljuju statistički podaci. Najgore se događa kada se ne ispune nerealna očekivanja i to posebno kod velikih stambenih projekata. Na struci, odnosno na nama je da upozoravamo na takve pojave i da tržište prikazujemo što realnije. Samo će se na taj način nekretninsko tržište održati stabilnim, što će dugoročno donijeti korist svima", zaključuje Ranilović.
www.vzaktualno.hr/poslovni.hr
