Danas je Badnjak, dan uoči Božića kada katolici slave rođenje Isusa Krista, a na današnji dan tradicionalno se kiti božićna jelka te uređuje kuća za Božić. Iako Katolička crkva post ne smatra obaveznim, na Badnjak se tradicionalno i posti, a u nastavku doznajte odakle potječu ove tradicije.
Ime Badnjaka povezano je s glagolom ‘bdjeti‘ jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje, pišu 24sata.
Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak ne jede meso. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine.
Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić, pišu 24sata.
I danas se na Badnjak tradicionalno priprema posna hrana, a najviše bakalar. Također, obično se na Badnjak kiti jelka, a u krugu obitelji pjevaju i božićne pjesme. Ispod božićnog drvca se stavljaju darovi koji se otvaraju ujutro. Inače, božićno drvce ima dugu povijest, a u različitim je kulturama postalo uobičajen zimski prizor te jedna od najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.
U Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala potječe iz poganskih vremena kad su stabla smatrali simbolima koji predstavljaju plodnost bogova prirode. Običaj je bio povezan sa zimskim solsticijem kojeg su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca. Nakon što je Crkva 25. prosinca odredila kao dan Kristova rođenja, ukrašavanje stabala postao je jedan od kršćanskih običaja.
Radi se o zimzelenom stablu koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana prije Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljkama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista.
U Hrvatskoj se tek 1850-ih godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi su na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, plodovima i zelenilom, a za to su najčešće bila zadužena djeca, piše novinarka 24sata Anamaria Miloš.
vzaktualno.hr / 24sata.hr
