Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora zastupnici su, između ostalog, raspravljali o konačnom prijedlogu Zakona o slatkovodnom ribarstvu prema kojem bi nadležnost upravljanja poslovima gospodarskog ribolova preuzele županije.
Na novi se Zakon dugo čekalo zbog puno oprečnih stavova u javnosti, ali i različitih interesa gospodarskih i sportskih ribolovaca, naglasio je saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu dr. sc. Josip Križanić.
- Smatram da je kroz javni raspravu te različite radionice i sastanak s ribolovcima, ali i zainteresiranom javnosti, iznjedren dobar Zakon u kojem je zakonodavac pokušao približiti stavove zainteresiranih strana između dva čitanja. Uvažene su mnoge primjedbe odbora za poljoprivredu, ali i raznih udruga, pa je tako predložen zakon o obavljanju sportskog i komercijalnog gospodarskog ribolova na kopnenim vodama te inspekcijski nadzor - rekao je Križanić dodavši da je pronađena mogućnost za promicanje tradicionalnih vrijednosti, kao i rješenja koje omogućuju korištenje tradicionalnih alata, a ne narušavaju regulativu koja uređuje zaštićena područja.
- Tradicionalni ribolov ne može biti propisan zakonom kao treća kategorija, uz gospodarski i sportski, nego isključivo kao oblik način i tehnike u okviru gospodarskog ribolova tradicijskim alatima, opremom i plovilima na ribolovnim zonama koje će propisati ministar, ali nikako u zaštićenim područjima prirode - kazao je.
Križanić je naglasio kako je novim zakonom bolje objašnjena definicija poplavljenog i inundacijskog područja te regulacija dopuštenosti, ograničenja ili zabrane ribolova. Ujedno, Zakon predviđa i jednostavniju prodaju dozvole preko elektroničke aplikacije, koja će se formirati vrlo brzo nakon njegova stupanja na snagu.
- Cilj Zakona je i administrativno rasterećenje ribolovaca, osim za ovlaštenike ribolovnih prava, upravljanje resursima i monitoring. Osim ribarskih inspektora predviđa se i obuka inspektora suradnja drugih tijela državne uprave u sustavu nadzora kontrole slatkovodnog ribarstva - istaknuo je Križanić.
Dodao je kako se novim Zakonom također osigurava sljedivost te bolja informiranost potrošača i prepoznatljivost hrvatske slatkovodne ribe, a ujedno je pojednostavljen postupak proširivanja ribolovnog prava unutar ribolovne zone za koju je ovlaštenik prethodno već dobio ribolovno pravo koje obuhvaća sve ribolovne vode unutar administrativnih granica gradova, općina i županija.
S ciljem poboljšanja zakona, odnosno pojednostavljena procedure, a time i ukidanja nepotrebnih troškova ribolovcima, zastupnik Križanić podnio je amandman na jedan od članaka Zakona.
- Ovlaštenik ribolovnog prava može sklopiti ugovor o reciprocitetu s drugim ovlaštenikom ribolovnog prava ako za to postoji interes, a u cilju pojednostavljenja procedure i sam predlažem amandman na članak 29 koji se odnosi na plan upravljanja - naglasio je saborski zastupnik.
Predložio je da ukoliko po isteku ugovora o dodjeli ribolovnog prava, isti ovlaštenik ribolovnog prava na javnom natječaju ponovno dobije ribolovno pravo, nije obvezan izraditi novi plan upravljanja te da revizija i dodatak plana upravljanja vrijedi do datuma do kad je izdana zadnja suglasnost ministarstva.
- U situaciji kad ovlaštenik ribolovnog prava, nakon isteka ugovora o dodjeli ribolovnog prava koji je konzumirao, na ponovnom javnom natječaju dobije ribolovno pravo za istu ribolovnu zonu za koju je prethodno izradio plan upravljanja, nema potrebe obvezivati ga da ponovno naručuje izradu cijelog plana sa svim elementima koji ga može financijski nepotrebno opteretiti. Također, budući da je za vrijeme trajanja prethodnog ugovora, svakih 6 godina podnosio reviziju gospodarske osnove/plana upravljanja na potvrđivanje ministarstvu, ispravno je da, ukoliko mu vrijedi ishodišni plan upravljanja, da mu zadnja revizija vrijedi i nakon potpisivanja novog ugovora do datuma do kad je izdana zadnja suglasnost - objasnio je Križanić.
Zaključio je kako je predloženi Zakon dobar, jer omogućava odgovorno i održivo iskorištavanje ribljeg fonda unutar kopnenih ribolovnih voda:
- Pridonijet će razvoju ruralnih sredina kroz ribolovni turizam i ponudu zdravstveno ispravne ribe na tržištu, uz osiguranje njezine sljedivosti. Zbog svih spomenutog razloga, Klub HDZ-a novi će Zakon o slatkovodnom ribarstvu podržati.
U raspravi je sudjelovao i saborski zastupnik i predsjednik varaždinske Županijske organizacije HDZ-a Anđelko Stričak koji je, između ostalog, govorio o potrošnji ribe na području Varaždinske županije.
- Ukupno se godišnje na području Varaždinske županije konzumira svega 2 kg ribe po osobi, odnosno 350-400 t ukupno. Proizvede se samo 25-30 tona ribe, odnosno svega 5-7 posto ukupnih potreba. Ako uzmemo u obzir da je područje Varaždinske županije bogato vodama, njome protiču četiri rijeke i to: Drava, Bednja, Plitvica i Lonja te niz potoka, vidljivo je kolike su mogućnosti daljnjeg razvoja i rasta slatkovodnog ribarstva - istaknuo je Stričak i dodao:
- Ovako loša situacija mogla bi se riješiti sufinanciranjem postojećih ribogojilišta te davanjem poticaja lokalnim OPG-ovima i pojedincima koji svoje poslovanje u budućnosti žele usmjeriti u ovom pravcu gospodarstva.
vzaktualno.hr
