Pojava epidemije ospica u susjednim državama ponovno je aktualizirala problem pada procijepljenosti protiv te i drugih zaraznih bolesti u Hrvatskoj, piše Hina, a prenosi Jutarnji.hr.
Podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuje da se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest postotnih poena. Do 2011. godine postotak cijepljene djece u toj dobi uglavnom se kretao oko 96 posto, nakon čega počinje opadati da bi 2016. broj cijepljenih pao na 90 posto.
Situacija s procijepljenošću MPR cjepivom zasad je još uvijek dobra kod školske djece, kada se prima druga doza cjepiva, jer obuhvat iznosi 96 posto, iako je i tu zabilježen pad s obzirom da je prije 2011. godine iznosio 98 posto.
Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je u 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64,4 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine cijepilo 70 posto djece u drugoj godini života. Lošiju procijepljenost bilježe i Osječko-baranjska (86,3 posto), Primorsko-goranska županija (84,2 posto) i Istarska županije (90 posto), dok je procijepljenost u ostalim županijama iznad 90 posto.
Neke županije ne bilježe pad, pa su tako najveću procijepljenost kod male djece u 2016. imale Koprivničko-križevačka (98,1 posto), Varaždinska (97,4 posto), Šibensko-kninska (97,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (97,4 posto).
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić kaže kako je prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece.
– Posljednja veća epidemija zabilježena je u zimu 2014/2015. godine, kad je oboljelo 220 osoba, dok je u siječnju i veljači 2017. oboljelo njih sedmoro. Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj desila se u sklopu jedne manje epidemije 2004. godine – kaže Kaić.
Statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na tisuću oboljelih od ospica umre jedna osoba. Kod zdrave i dobro uhranjene djece ospice su rijetko kada opasne, no moguće su bakterijska superinfekcija kao što je upala pluća, osobito u dojenčadi, ili upala srednjeg uha, koje se pojavljuju razmjerno često.
Najveća je opasnost od pojave ospica kod nas u područjima koja bilježe najveći pad procijepljenosti, a to su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Na pojačani rizik od pojave ospica prije desetak dana upozorio je i Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Za odbijanje cijepljenja djece iz Programa obveznog cijepljenja predviđene su sankcije, no iz podataka Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva vidljivo je da s padom procijepljenosti pada i broj prijava zbog necijepljenja, te da u konačnici vrlo mali broj roditelja biva kažnjen predviđenom novčanom kaznom.
Ministarstvo je u 2014. zaprimilo 319 prijava, u 2015. njih 207, a u 2016. godini 155, dok je u prvih deset mjeseci lani bilo samo 77 prijava.
Na temelju prikupljenih podataka u liječničkim ordinacijama te dokaza o pozivanju na cijepljenje, sanitarni inspektor izdaje obavezni prekršajni nalog, a kazna iznosi 2000 kuna. Pojedini roditelji na kaznu ulažu prigovor te se proces nastavlja kod suca za prekršaje, a ponekad se tijekom postupka utvrdi i da su roditelji u međuvremenu cijepili djecu.
Dijelovi Hrvatske u ozbiljnoj opasnosti
