Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti - Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom. Tog je datuma 1919. godine velika narodna skupština na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupila oko 10 tisuća Međimuraca koji su donijeli odluku o odcjepljenju od Mađarske izrazivši pripadnost hrvatskom narodu.
Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca kod rodne kuće Ivana Novaka u Macincu, zatim na grobu Vinka Žganca u Vratišincu, grobu Juraja Lajtmana u Prelogu te na grobu Ivana Novaka u Mihovljanu. Nastavljeno je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-ploče ocu Kapistranu Geciju ispred Katoličkog doma Čakovec, a središnje događanje bila je Svečana akademija.
Da se radi od jednom od najvažnijih datuma u povijesti Međimurja istaknuo je međimurski župan Matija Posavec, dodajući kako je datum važan iz dva razloga.
- Prvi je taj povijesni kontekst, da je povijest u onoj mjeri sačuvana u kojoj vlastiti pojedinac brine o njoj. Nećemo nikada zaboraviti onu slavnu skupštinu na Franjevačkom trgu na kojem je u to vrijeme nazočilo preko 10 000 ljudi koji su rekli i izrazili želju kome i gdje pripadaju - rekao je župan te dodao kako je drugi razlog odlika međimurskog naroda da nikakve težnje ni imperijalistički ciljevi tuđih sila ne mogu nametnuti svoju volju ako je međimurski narod protiv te volje.
- Nisu htjeli prihvatiti ono što im je nametnuto jer su Mađari htjeli mađarizirati u tom trenutku najčišći hrvatski prostor. Odlučili su uzeti stvari i sudbinu u svoje ruke i u tome su uspjeli, opstali, sačuvali svoj jezik, svoju kulturu i identitet i zato je danas međimurski identitet nešto najvažnije i najvrijednije što imamo - poručio je župan Posavec.
Dodao je kako su danas okrenuti budućnosti, stvarajući regiju koja je razvijena.
- Regiju koja puno ulaže u obrazovanje i zdravstvenu skrb, želeći da svaki građanin Međimurja bude ponosan na svoj kraj, svoj zavičaj, svoju povijest, ali gradeći bolju i sretniju budućnost - poručio je Posavec.
Gradonačelnica Grada Čakovca, Ljerka Cividini, rekla je kako je Međimurje do 1918. godine bilo dio mađarske županije Zala te trpjelo višedesetljetnu, često nasilnu mađarizaciju.
- Tko zna kako bi povijest našeg zavičaja izgledala da nije bilo nekolicine međimurskih domoljuba, koji su, vjerojatno sluteći skori rasplet, već od početka 20. stoljeća pokrenuli borbu za priznavanje činjenice da ovdje žive Hrvati koji žele živjeti u istoj državi s ostatkom svog naroda - rekla je Cividini te istaknula ne bi bilo ni božićnog oslobođenja Međimurja ni velike narodne skupštine bez Novaka, Žganca, Gecija i Lajtmana te još nekolicine koji su sustavno radili na buđenju hrvatske nacionalne svijesti i podsjećali da je Međimurje neraskidivi dio Hrvatske.
Dodala je kako je 9. siječnja označio kraj prve etape borbe za hrvatsko Međimurje.
- Današnji dan vjerojatno je najznačajniji datum u međimurskoj povijesti. Sami smo, demokratskim putem odlučili u kojoj državi želimo živjeti. Današnji dan razlog je za slavlje. Bez obzira na sve nedaće koje su kasnije zadesile Međimurje i Hrvatsku, neupitna je činjenica da je od 9. siječnja 1919. godine Međimurje neodvojivi dio Hrvatske. Danas je to daleka povijest, ne nemojmo zaboraviti da su naši preci, u koje spadaju i oni koji su vodili Međimursku revoluciju, sanjali i ostvarili slobodnu Hrvatsku. Ostavili su je nama u naslijeđe, kao što ćemo je i mi jednog dana, ostaviti generacijama koje dolaze. Predajmo im razvijenu, prosperitetnu i slobodnu zemlju, zajedno sa sjećanjima na naše velikane, na teške ali i slavne dane naše povijesti - poručila je gradonačelnica Cividini.
Dodajmo i da su na Svečanu akademiju ujedno stigli i Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske kao izaslanik predsjednika Zorana Milanovića te saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, Dražen Srpak.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
