Danas je Državni zavod za statistiku objavio detaljnu strukturu te prosječne isplaćene neto plaće zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2017. Prikazani podaci prvi put su dobiveni obradom podataka iz JOPPD obrazaca (koji sadrže informacije o svakoj isplaćenoj plaći na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj) te kao takvi predstavljaju najprecizniji prikaz o stvarnoj visini plaća u Hrvatskoj.
Portal Novac.hr prenosi kako udio onih koji imaju niske plaće iznosi 27,4 posto, odnosno plaću nižu od 4000 kuna ima oko 264.000 radnika. Najveći je broj onih koji zarađuju između 4 i 6 tisuća kuna mjesečno i takvih je 34,3 posto ili 330.000, a iznadprosječnu neto plaću, onu između 6 i 10 tisuća kuna, ima 30,6 posto ili 294 tisuće zaposlenika, dok plaću osjetno veću od prosjeka (više od 10.000 kuna) ima 7,7 posto ili 74.000 zaposlenih. Udio zaposlenih prijavljenih na minimalac (ili nešto malo iznad toga) iznosio je 5,3 posto ili oko 51.000 zaposlenih. S druge strane, plaću dvostruko veću od prosjeka (više od 12.000 kuna neto) imalo je 4,2 posto ili oko 40.000 zaposlenih.
Trend rasta plaća
Što se tiče najnovijih podataka o visini plaća (s obzirom da smo već zagazili u drugu polovicu 2018.), vidljiv je nastavak trenda rast plaća: u prva četiri mjeseca ove godine prosječna neto plaća porasla je za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na isto razdoblje 2016. došlo je do porasta prosječne neto plaće za 9,4 posto. Najviše prosječne plaće i dalje imaju zaposleni u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, a najniže u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Zanimljivo je kako je trend rasta plaća znatno izraženiji upravo kod djelatnosti koje imaju niže prosječne plaće, piše Novac.hr. Tako je u posljednje dvije godine došlo do rasta prosječne neto plaće za 21,2 posto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 13,3 posto u građevinarstvu, 12 posto u trgovini itd., dok je primjerice u rudarstvu i vađenju (gdje su prosječne plaće među najvišima) zabilježen čak i blagi minus od 2,2 posto. Od djelatnosti u kojima su plaće relativno visoke te nastavljaju snažno rasti, možemo istaknuti računalno programiranje i savjetovanje (podskupina djelatnosti (I) informacija i komunikacija): u posljednje dvije godine došlo je do porasta plaća od oko 18 posto pa je danas prosječna plaća u ovoj djelatnosti iznad 9000 kuna.
Očito je da promjene na tržištu rada utječu na cijenu samog rada. Snažan pad nezaposlenosti (prouzročen emigracijom dijela stanovništva), uz sve izraženiju potražnju za radnicima (zbog općeg rasta gospodarstva), gura plaće prema gore.
www.vzaktualno.hr/novac.hr
