U posljednjih pet gosina otkako je Hrvatska članica Europske unije, najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo. Sudeći po podacima o registraciji građana s hrvatskim državljanstvom u uredima Njemačke, Austrije i Irske - država koje su najčešće destinacije za hrvatske iseljenike - odljev stanovništva, unatoč proteku vremena od otvaranja granica i rastu hrvatskog gospodarstva, ne jenjava, piše Jutarnji list.
Prema podacima njemačkog statističkog ureda, lanjske se godine u Njemačkoj prijavilo više od 56.000 hrvatskih građana, najviše u posljednjih desetak godina. U Austriju je stiglo više od 5000 osoba s hrvatskom putovnicom, u Irsku još toliko. U samo te tri države, lani je doselilo, dakle, više od 65.000 hrvatskih građana, njih gotovo 180 svaki dan. Podaci stranih statističkih ureda također pokazuju da se radi o trajnom iseljavanju - oko 15 posto svih odseljenih u Njemačku, prema podacima tamošnjih statističkih ureda, činila su djeca mlađa od 15 godina. Odlaze, dakle, cijele obitelji.
Prema ostalim pokazateljima koji prate inozemni statistički uredi, hrvatski građani napuštaju domovinu kako bi svojim radom prehranjivali obitelji i omogućili im pristojan standard, a ne zbog izdašnih socijalnih sustava. Prema analizi iz 2015. godine, u Njemačkoj jedva pet posto građana koji su doselili iz Hrvatske koristi bilo kakav oblik socijalne pomoći, a od svih useljeničkih zajednica u Irskoj, upravo ona hrvatska ima najveću radnu aktivnost: više od 95 posto muškaraca s hrvatskim državljanstvom sudjeluje na tržištu rada, piše Jutarnji.
Veliki problemi za poslodavce
Takva kretanja - odlazak gotovo 6 posto stanovništva u manje od pet godina, mahom onog u radnosposobnoj dobi - posljedično su morala dovesti do potresa na domaćem tržištu rada. Podaci HZZ-a pokazuju da su u svibnju ove godine poslodavci preko Zavoda tražili dvostruko više radnika nego u svibnju 2013., posljednjem prije ulaska u Europsku uniju. Poslodavci ističu kako ne mogu naći radnike unatoč činjenici da nude sve bolje uvjete i da značajno povećavaju plaće, što djelomično pokazuju i službeni podaci Eurostata. Prosječna plaća radnika po satu u Hrvatskoj je u posljednje dvije godine narasla 11 posto, a na razini EU za 4 posto. No, zarade po satu u Hrvatskoj i dalje su neusporedive s onima u zapadnoeuropskim državama. Primjerice, u području građevine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je lani 8 eura po satu, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj između 22 i 24 eura.
www.vzaktualno.hr/jutarnjilist
