Četiri mjeseca nakon što je u Hrvatskoj službeno počela javna rasprava o uvođenju eura, 56 posto ispitanih građana slaže se da u novčanicima kunu i formalno zamjeni europska valuta, piše Poslovni.hr.
Od onih koji podržavaju euro, više od 70 posto smatra da ne treba brzati već ga uvesti najkasnije do 2025. Pokazuju to rezultati telefonske ankete Valicona provedene u veljači u kojoj je sudjelovalo 537 ispitanika.
S obzirom na iskustva nekih članica Unije kad su uvodile euro, rezultati su donijeli ponešto iznenađenja. Iako se očekivalo da bi najviše otpora mogli pružati stariji sugrađani, zbog fiksnih dohodaka, relativno slabe mogućnosti dodatnih zarada, ali i neizvjesnosti tečaja po kojem će se kuna konvertirati u euro, ispada da je daleko više skepse među mlađima. U dobnoj skupini od 18 do 29 godina omjer zagovornika i protivnika je „pola-pola“, s godinama potpora euru raste da bi se čak 70 posto ispitanih između 60. i 75. godine zalagalo za euro.
Na stav važan utjecaj imaju i prihodi pa su osobe s višim prihodima sklonije euru od onih s nižim ili bez prihoda, stoji u istraživanju. Iako mjesto stanovanja ne čini razliku za opći stav o uvođenju eura, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja sa zaleđem željeli bi euro ranije od ostalih regija za koje bi 2025. bila očekivani rok.
Da će predstavnici Hrvatske narodne banke, ali i Vlade, imati još poprilično posla u uvjeravanju građana da je euro ispravan smjer, podcrtavaju stav čak 54 posto ispitanih, koji podržavaju euro, no svejedno smatraju da će se negativno odraziti na njihov životni standard. S druge strane, 41 posto smatra da će donijeti pozitivan efekt na gospodarstvo. Kad je riječ o kamatama na kredite, petina ispitanih očekuje niže kamate, ali je i dalje više onih (37 %) koji očekuju rast cijene novca.
Iako europska iskustva iz prakse pokazuju da strah od povećanja cijena nije opravdan, jer statistika pokazuje da u prosjeku razine cijena raste za 0,2 boda, inflacija ostaje glavna bojazan. Više od tri četvrtine anketiranih očekuje veće cijene u trgovinama, kafićima i restoranima. Ekonomisti to objašnjavaju činjenicom da je percepcija o inflaciji veća od realne jer javnost očekuje rast cijena i puno pažnje pridaje proizvodima koje češće kupuje. Neosporno je da će neki proizvodi zasigurno zabilježiti rast cijena zbog „zaokruživanja“ što se u Europi dogodilo kod usluga, primjerice, frizera, restorana, kafića, rekreacije, no to se može zauzdati uskim rasponom fluktuiranja kune prema euru kad uđemo ERM2, čekaonicu za euro.
www.vzaktualno.hr / poslovni.hr
