Najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), izrađena na temelju ansambla od 51 simulacije, pokazuje kako će veći dio ljeta i jeseni 2026. godine u Hrvatskoj vrlo vjerojatno biti topliji od višegodišnjeg prosjeka.
Važno je pritom naglasiti da sezonske prognoze ne predviđaju vrijeme za pojedini dan, već procjenjuju vjerojatnost odstupanja temperature i količine oborine u odnosu na klimatološki prosjek, piše za N1 Bojan Lipovšćak.
Srpanj i kolovoz u znaku vrućine
Prema modelu ECMWF-a, srpanj će biti za oko 0,5 do 1 Celzijev stupanj topliji od prosjeka. Budući da prognostički ansambl pokazuje relativno malo odstupanje među simulacijama, postoji velika vjerojatnost stabilnijeg vremena uz česta razdoblja visokog tlaka zraka.
To znači više vrlo toplih dana s temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva, ali i sve češće tople noći tijekom kojih temperatura neće padati ispod 20 stupnjeva.
Što se oborina tiče, srpanj bi trebao biti približno u granicama prosjeka ili tek nešto sušniji. Ipak, najveći dio kiše mogao bi pasti u kratkotrajnim pljuskovima i grmljavinskim nevremenima, dok će između njih prevladavati dulja sušna razdoblja.
Sličan scenarij očekuje se i u kolovozu. I taj bi mjesec trebao biti topliji od prosjeka, uz nešto veću neizvjesnost kada je riječ o količini oborina. Mogući su i izraženiji toplinski valovi tijekom prodora vrlo toplog zraka sa sjevera Afrike.
Rujan bi mogao produžiti ljeto
Sezonski model pokazuje da će i rujan najvjerojatnije biti topliji od prosjeka, što povećava izglede za produženo ljeto, osobito na Jadranu. Temperatura mora mogla bi ostati osjetno viša od uobičajenih vrijednosti za to doba godine.
Istodobno, prognoza oborina za rujan znatno je neizvjesnija. Velik rasap prognostičkih izračuna upućuje na mogućnost prodora vlažnijeg atlantskog zraka i razvoja izraženijih ciklona.
To znači da bi upravo rujan mogao donijeti prva jača nevremena nakon ljetnih sušnih razdoblja. Iako će temperatura postupno padati, i dalje bi trebala ostati iznad višegodišnjeg prosjeka.
Toplija jesen, ali uz sve više nestabilnosti
Pozitivan temperaturni signal prema izračunima ECMWF-a nastavlja se i tijekom listopada te studenoga. Jesen bi tako mogla biti toplija od prosjeka, no uz sve češće prodore hladnijeg zraka sa sjevera Europe.
Istodobno, prognoza oborina pokazuje veliku neizvjesnost, što upućuje na promjenjivo i nestabilnije vrijeme. Moguće su brze izmjene sušnih razdoblja i obilnih kiša, donosi N1.
Takav obrazac posljednjih je godina sve izraženiji na području Sredozemlja, hrvatskog Jadrana i unutrašnjosti Balkana. Povećava se i vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja, osobito vrlo jakih pljuskova koji dolaze nakon dugotrajnih suša.
Trend koji postaje novo normalno
Prema sezonskom modelu ECMWF-a, veći dio srednje i jugoistočne Europe tijekom ljeta i jeseni trebao bi biti topliji od prosjeka.
Za Hrvatsku to znači veću vjerojatnost učestalih toplinskih valova tijekom ljeta te sporiji prijelaz u hladniji dio godine. Jesen bi, s druge strane, mogla biti obilježena sve izraženijom izmjenom sušnih razdoblja i intenzivnih oborinskih epizoda.
Takav razvoj odgovara klimatskom trendu koji se u Europi bilježi posljednjih desetljeća. Porast prosječne temperature ne očituje se samo u višim dnevnim vrijednostima, nego ponajprije u sve češćim i dugotrajnijim toplinskim valovima te sve izraženijoj varijabilnosti oborina.
foto: ak/vzaktualno.hr
vzaktualno.hr/n1info.hr
