Gotovo sve zemlje EU prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u, prenosi index.hr
Na razini Europske unije proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u poskočio je u 2020. godini na 6.9 posto, s 0.5 posto u prethodnoj godini.
U eurozoni porastao je na 7.2 posto, s 0.6 posto u 2019. godini, izračunao je europski statistički ured.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na razini EU u 2020. godini na 90.7 posto, sa 77.6 posto u godini ranije.
U zoni primjene zajedničke europske valute gotovo se izjednačio s BDP-om, poskočivši na 98.0 posto. U 2019. godini iznosio je 84 posto. EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3.0 posto, a javni dug 60 posto.
Među zemljama s najvišim javnim dugom Eurostat je izdvojio i Cipar, gdje je dosegnuo 118.2 posto, te Francusku i Belgiju, čiji je javni dug iznosio 115.7, odnosno 114.1 posto BDP-a.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju 2020. godine dosegnuo 88.7 posto BDP-a, odnosno 329.7 milijardi kuna. U 2019. godini iznosio je 292.9 milijardi kuna ili 72.8 posto BDP-a, čime je potvrđena procjena iz listopada prošle godine.
Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u Austrija, s 83.9 posto, te Mađarska i Slovenija, s 80.4, odnosno 80.8 posto BDP-a.
vzaktualno.hr/index.hr
