Krajem rujna, ukupni plasmani kreditnih institucija u Hrvatskoj iznosili su 255,7 milijardi kuna, što je za 5 milijardi ili 1,9 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine pa je tako nastavljen trend njihova pada na godišnjoj razini koji traje dvije godine. To je "uglavnom rezultat prodaje nenaplativih plasmana", navodi se u osvrtu analitičara RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke, piše tportal.
Dodaje se da je pad nominalnog iznosa ukupnih kredita podržan padom valutnih plasmana - deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu - dok krediti u domaćoj valuti bilježe rast na godišnjoj razini. Tako su valutni krediti, koji u ukupnim kreditima čine udio od 62 posto, niži za 10,1 milijardu kuna ili 5,9 posto, dok su kunski krediti porasli za 5 milijardi kuna ili 5,6 posto. Promatrajući prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva, 46,1 posto ili 118 milijardi kuna.
"Uz blagi rast na mjesečnoj razini od 0,9 posto, u odnosu na lanjski rujan ukupni krediti kućanstvima viši su za 427 milijuna kuna ili 0,4 posto", navode analitičari RBA i dodaju da u strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 36,1 posto. U analizi se navodi i da je primjetno smanjenje deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu kućanstvima za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto na godišnjoj razini, dok se povećao iznos kunskih stambenih kredita za 8 milijardi kuna ili 17 posto. Uz plasmane kućanstvima, u rujnu su blago porasli i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, koji su dosegnuli 85,6 milijardi kuna. To je 0,2 posto više na mjesečnoj, a 0,3 posto više na godišnjoj razini. S druge strane, plasmani ostalim financijskim institucijama pali su na godišnjoj razini za 28 posto, dok su plasmani središnjoj državi smanjeni za 8,5 posto, zaključuje se u analizi RBA.
www.vzaktualno.hr/tportal.hr