Statistički ured Europske unije Eurostat ovih dana objedinio je niz podataka vezanih uz kvalitetu života u Uniji, piše tportal.
Time se potvrđuje općenit stav u javnosti da kod nas postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete života.
Već i opći podatak o očekivanom trajanju života pokazuje da nam vlastiti način življenja u prosjeku uskraćuje nekoliko godina u odnosu na neke druge države. Tako podatak za 2015. godinu pokazuje da je očekivano trajanje života muškaraca u Hrvatskoj tada bilo tri i pol godine kraće od prosjeka EU-a. Hrvatskim muškarcima se predviđalo prosječno 74,4 godine života, dok je taj prosjek u EU iznosio 77,9 godina.
Među članicama EU-a, inače, najdulje očekivano trajanje života imaju muškarci u Švedskoj, u prosjeku 80,4 godine. Na suprotnoj strani životnog spektra nalaze se Litva i Latvija, čiji muškarci jedini u EU imaju očekivano trajanje života ispod 70 godina.
Otprilike ista situacija važi za žene. Prosjek očekivanog trajanja života u EU bio je 83,3 godine, a u Hrvatskoj 80,5 godina. Najkraće očekivano trajanje života imaju Bugarke (78,2 godine), a najdulje Španjolke (85,7).
Među podacima koje navodi Eurostat nalazi se i udio stanovnika starijih od 16 godina koji procjenjuju svoje zdravlje „dobrim“ i „vrlo dobrim“. Prosječno je to u 2016. godini u EU činilo oko dvije trećine, odnosno 67,6 posto stanovnika. Hrvatska je ispod prosjeka te u njoj nešto manje od tri petine građana (59,2 posto) svoje zdravlje ocjenjuje dobrim.
Građani Hrvatske u usporedbi s prosjekom Europske unije uglavnom žive lošije
