Grad Krapina je u petak, 6. prosinca proslavio Dan grada i Župe Krapina, budući da je Sveti Nikola ujedno i zaštitnik grada Krapine. O godini koja je na izmaku, kao i o planovima za naredno razdoblje, razgovarali smo sa saborskim zastupnikom i prvim čovjekom Krapine Zoranom Gregurovićem.
Dan grada obično je prilika da se na neki način podvuče crta, rezimira sve ono što je napravljeno u minulom jednogodišnjem razdoblju i iznesu planovi za godinu koja je pred nama?
Ova godina bila je, prije svega, izazovna. Nije bilo jednostavno provoditi sve ono što smo željeli, dio toga smo uspjeli, dio toga je u provedbi, a sigurno da će i jedan dio toga što se ove godine pripremalo biti realizirano u sljedećoj godini. Generalno gledano, nikad čovjek ne smije biti potpuno zadovoljan sa svime što se ostvarilo. No, mislim da kada se podvuče crta možemo reći da je godina bila uspješna.
Krenimo redom. Ulaganja u infrastrukturu, posebno prometnu, uvijek su u fokusu interesa i to je ono što građani primjećuju?
Bilo je dosta radova na sanaciji i modernizaciji te asfaltiranju nerazvrstanih cesta. Kroz dva natječaja koja smo ove godine proveli, a radovi se provode u ovoj i narednoj godini, ugovoreno je oko 80 dionica nerazvrstanih cesta. Naravno, kad govorimo o cestama, tu svakako moram spomenuti i Hrvatske ceste te ulaganja države na području Krapine. Podsjetio bih na izgradnju kružnog toka u Velikoj Vesi prošle godine. U vrijeme dovršetka rotora krenuli su radovi na izgradnji treće faze spojne ceste od Zaboka prema Krapini. Ti radovi su pri samom kraju i uskoro će i ta cesta biti završena. Kada govorimo o Hrvatskim cestama moram naglasiti kako je nedavno sklopljen ugovor s izvođačem radova za rekonstrukciju državne ceste od Krapine prema Jesenju, za dionicu od Žutnice do Kamenoloma Gorjak vrijednosti oko 10 mil. eura. Radovi bi trebali krenuti početkom iduće godine. Najavio bih i skori početak radova na sanaciji dvaju podvožnjaka na zagorskoj magistrali koji će uskoro krenuti i to kod tzv „Bibera“ te u Polju Krapinskom prema „Putinama“. Proveden je i postupak nabave za rekonstrukciju nadvožnjaka na Zagorskoj magistrali kod silaznice prema centru (ispod gradskog groblja), a vrijednost tih radova kreće je oko 3,4 mil. eura. Također, donijeta je odluka o odabiru izvođača radova za izradu svih vrsta projekata s ishođenjem lokacijske dozvole za dionicu brze ceste Varaždin – Krapina od Lepoglave preko Bednje do Đurmanca. Moram spomenuti za sljedeće razdoblje da je završena studija utjecaja na okoliš i da bi uskoro trebala krenuti izrada projektne dokumentacije za obilaznicu Krapine i izmještanje državne ceste D206 koja sad ide kroz centar grada i Bregovitu ulicu, a trebala bi se spojiti od naše gospodarske zone uz naselje Šabac prema Tkalcima. Isto tako, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za četvrtu fazu spojne ceste Zabok - Krapina koja bi trebala ići od naplatnih kućica kroz gospodarsku zonu i spojiti se prema Poduzetničkom inkubatoru.
Osim s Hrvatskim cestama, odlična je suradnja i s Hrvatskim željeznicama. U minulom razdoblju značajna su sredstva uložena u rekonstrukciju pruge Zabok-Krapina, a neki od radova tek nam slijede?
Nakon što je zbog izuzetno lošeg stanja pruge obustavljen promet na pruzi od Zaboka do Krapine, prije godinu dana, točno na prošli Dan grada, započeli su radovi na rekonstrukciji pruge. Početkom rujna ti su radovi napokon završeni, pruga je rekonstruirana, a vlakovi su opet počeli voziti. Ono što moram naglasiti je da smo s HŽ putničkim prijevozom dogovorili vozni red koji će se od prosinca još dodatno uskladiti i poboljšati. Jedna od stvari koja nam je bila izuzetno bitna je rekonstrukcija kolodvorske zgrade, dakle željezničkog kolodvora u Krapini. Tvrtka HŽ infrastruktura provela je natječaj za taj projekt, donijeta je odluka o odabiru i uskoro bi trebao biti potpisan ugovor s izvođačem. Sami radovi na rekonstrukciji kolodvorske zgrade trebali bi krenuti početkom sljedeće godine. Moram naglasiti i da smo mi u našem gradskom proračunu osigurali sredstva za projektiranje i izgradnju novog pješačkog mosta preko pruge kod samog kolodvora budući da je postojeći u lošem stanju.
To nisu jedine državne tvrtke koje su svoje investicije u dobrom dijelu usmjerile prema Krapini?
Spomenuo bih i Hrvatske vode. Uređeno je nekoliko vodotoka na području grada, potok Radobojčica, uređivan je dio Krapinčice, izmješta se potok u Mihaljekovom Jarku. U suradnji s Hrvatskim vodama krenulo se u uređenje šetnice uz Krapinčicu ispod kolodvora Presečki prema Pristavi. Cilj je urediti cijelu šetnicu do Lepajaca.
Osim u komunalnu infrastrukturu velika sredstva ulažu se u budućnost grada Krapine, a to je skoro početak gradnje novog vrtića?
U Krapini nikad nije bilo više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih i potreba za novim vrtićem je sve veća i veća. U našim gospodarskim zonama u proteklom je razdoblju sagrađeno nekoliko novih poslovnih hala. Nedavno je otvoren i shopping centar koji je donio stotinjak novih radnih mjesta. To je sigurno doprinijelo povećanju zaposlenosti na području grada. Samim time sve to stvorilo je pojačanu potrebu za smještaj djece u dječji vrtić. Što se tiče postojećeg gradskog dječjeg vrtića, iako smo ga 2019. g. dogradili za dvije dodatne odgojne skupine, kapacitet nije dovoljan. U gradu su i dva privatna vrtića, nekoliko obrta dadilja, ali potrebe su velike. Iz tih smo razloga krenuli u realizaciju izgradnje novog vrtića. Nakon što je početkom ove godine proveden postupak nabave, potpisan je ugovor s projektantima za izradu projektne dokumentacije za vrtić. Negdje početkom srpnja ishodili smo građevinsku dozvolu, a početkom rujna raspisan je postupak javne nabave za izgradnju vrtića. Na natječaj je pristiglo pet ponuda i u tijeku je pregled i ocjena pristiglih ponuda. Uskoro će biti donijeta odluka o odabiru izvođača. Izgradnja vrtića bi trebala krenuti početkom iduće godine, a donijet će novih 10 odgojnih skupina za 168 djece. Također, zbog rasta cijena u privatnom vrtiću osigurali smo sredstva i izmijenili omjer sufinanciranja cijene vrtića u korist roditelja, kako bi oni imali manje troškove, no jedan privatni vrtić dodatno je podigao cijenu. Kako bi pomogli roditeljima, raspisali smo javni poziv gdje ćemo im osigurati dodatna sredstva da se premosti taj jaz između cijene u gradskom dječjem vrtiću i u privatnim vrtićima.
Kad govorimo o obrazovanju, moramo spomenuti i osnovne škole. Ove godine bilo je dosta ulaganja?
U Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“ uz pomoć Ministarstva kulture mijenjana je stolarija, a osigurana su i sredstva za zamjenu krovnih tornjeva kako više ne bi prokišnjavalo u školu. Što se tiče Osnovne škole Augusta Cesarca, značajna sredstva su uložena u rekonstrukciju unutrašnjosti škole kao i nabavku nove opreme. Čekamo zimske praznike kako bi se uredili i podovi u školi, a u planu su i daljnja ulaganja. U vremenu pred nama prioritet je dogradnja OŠ Augusta Cesarca i izgradnja nove škole „Ljudevit Gaj“.
Kada govorimo o budućim planovima ne možemo zaobići dva velika projekta preko ITU mehanizma?
Kroz ITU mehanizam nam je odobreno 13,5 milijuna eura, a imamo dva strateška projekta, to su sportsko-rekreacijski centar u Podgori, gdje bi se kroz taj projekt trebala ponovno urediti kuglana, izgraditi zatvoreni teniski teren i nova sportska dvorana. Drugi projekt je uređenje središnjeg gradskog parka. Kada spominjem sportski centar u Podgori, moram naglasiti da mi kontinuirano ulažemo u taj dio. Kada se usporedi centar prije deset godina i sad, to je nemjerljiva razlika. Tu je i niz manjih projekata s ciljem da svi dijelovi grada dobiju kvalitetnu sportsko-rekreativnu infrastrukturu, kao i uređene zelene površine i parkovi za boravak u prirodi.
Što se tiče kulture, velika ulaganja su i na tom području?
Pozornica Festivalske dvorane je u rekonstrukciji. Postavlja se scenska mehanizacija, uređuje se cijeli taj dio kako bi mogli organizirati ozbiljnije koncerte i složenije kazališne produkcije i sl. Isto tako počeli su radovi na izgradnji lifta kojim bi trebali osigurati pristupačnost osobama s invaliditetom i prema maloj dvorani Pučkog učilišta, ali i prema knjižnici na katu. I na taj način vodimo brigu o našim najranjivijim skupinama. Kada govorimo o ranjivim skupinama, ono što bih svakako htio spomenuti je da smo ove godine napravili idejni projekt za veteranski centar u Krapini. To je poslano prema resornom ministarstvu koje će sad to aplicirati na fondove EU. Veteranski centar projektira se na razini hotela s četiri zvjezdice koji bi trebao imati negdje oko 140 kreveta, podzemnu garažu, unutarnji bazen, teretanu, konferencijsku dvoranu, restoran, dakle niz sadržaja koji nam nedostaju ovdje u Krapini.
Govorili smo o velikim projektima, ali mnogo je i onih financijski manjih, ali jednako važnih za mještane Krapine?
Ovdje moram istaknuti uređenje mrtvačnice na našem gradskom groblju te uređenje središnjeg križa. Nadalje, nakon što su provedene izmjere za četiri katastarske općine, u tijeku je provedba katastarskih izmjera za još dvije, k.o. Krapina i k.o. Škarićevo. Katastarska izmjera je za sve naše sugrađane potpuno besplatna. Jedan od meni dražih natječaja je onaj Fonda za zaštitu okoliša na kojem nam je odobreno više od 200.000 eura za sadnju 580 novih stabala na području grada te 16 novih javnih slavina. Ono što bih također spomenuo je da su započeli radovi na izgradnji novog, manjeg društvenog doma za Mjesni odbor Podgora, a radi se i projektna dokumentacija i osigurana su sredstva u proračunu za sljedeću godinu za izgradnju novog prostora za Mjesni odbor Mihaljekov Jarek.
Planova je mnogo. Znači uz rekordan proračun za 2025. ta će godina po svemu sudeći biti poprilično aktivna i izazovna za grad Krapinu?
Ono što planiramo za sljedeću godinu su značajna ulaganja u infrastrukturu, u sportski centar, u sanaciju mosta kod željezničke stanice, nastavak uređenja odlagališta komunalnog otpada Gorjak. Za koji dan bit će objavljen natječaj i za rekonstrukciju javne rasvjete na području grada. U svakom slučaju, puno će se raditi, puno toga još treba pripremiti. Vjerujem da ćemo uspjeti stići sve što planiramo. Proračun raste i nikada nije bio veći, ali isto tako bit će to sigurno izazovna godina. Vjerujem da će se ostvariti sve ono što smo planirali.
