Groznica Zapadnog Nila ove se godine snažnije no ikada do sada razmahala u Hrvatskoj, ali i u Europi generalno. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je potvrđeno oboljelo 26 osoba, a jedna je umrla - donosi Index.hr.
Prema najnovijim dostupnim podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECPC) u europskim državama u 2018. potvrđeno je 975 slučajeva zaraze. Najteže su pogođene susjedna Srbija s 213 slučajeva i Italija s 327. No brojke su vjerojatno mnogo veće jer se svi slučajevi ne prijavljuju, a i oni koji se prijavljuju, objavljuju se sa zakašnjenjem. Primjerice, ECPC za Hrvatsku još uvijek ima podatke o samo 3 oboljele osobe. U Srbiji je do sada umrla najmanje 21 osoba, u Grčkoj 16, u Italiji 13, a u cijeloj Europi 64. Udio umrlih u broju oboljelih nije se povećao u odnosu na prijašnje sezone.
Podaci pokazuju da je broj oboljelih u 2018. već do sada porastao za 3,4 puta u odnosu na cijelu sezonu 2017. što se jasno vidi na grafikonu dolje.
Gotovo svi od 26 oboljelih u Hrvatskoj zarazili su se u Hrvatskoj, kao i prethodnih sezona uglavnom u sjeverozapadnom i istočnom dijelu zemlje.
Većina oboljelih imala je kliničku sliku zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, a kod dijela oboljelih zabilježena je blaža klinička slika u vidu febrilne bolesti. Dio oboljelih oporavio se pa su otpušteni iz bolnice.
Virus groznice Zapadnog Nila prvi put je otkriven u Ugandi 1923., a u sjevernoj Americi 1999. Svijetom se proširio preko ptica selica koje se također mogu zaraziti. U Europi je prisutan najmanje 20-ak godina. U početku se javljao samo sporadično, no studije pokazuju da se teritorijalno širi.
U Hrvatskoj je groznica prvi put registrirana 2012., a broj registriranih slučajeva kretao se u rasponu od jednog oboljelog 2014. i 2015. pa do dvadeset oboljelih 2013. Od prve pojave do 2018. njime se zarazilo 38 ljudi, a do nedavno bio je zabilježen samo jedan smrtni slučaj. S novim slučajem iz Belog Manastira ukupno su od virusa i komplikacija umrle dvije osobe.
Virus se prenosi gotovo isključivo preko ugriza komaraca, a tek rijetko preko transfuzije, transplantacije ili s majke na dijete tijekom trudnoće. Prema glavnoj teoriji virus za sada ne uspijeva preživjeti zimu u Europi pa se svake godine iznova pticama selicama iz Afrike prenosi u Europu. Među nekoliko desetaka slučajeva koji su ove godine potvrđeni u Hrvatskoj jedan je, prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo, zabilježen i u Varaždinskoj županiji.
Sa širenjem komarca vrste Culex, koji je glavni prijenosnik, odnosno vektor širenja bolesti (drugi komarci su to mnogo rjeđe), sve više raste i broj slučajeva zaraze u europskim zemljama. Više studija pokazalo je da će se s klimatskim promjenama teritoriji na kojima će se Culex udomaćiti i množiti širiti sve dalje na sjever jer mu odgovaraju topli krajevi.
U HZJZ-u ističu da treba napomenuti da infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi u oko 80% slučajeva prolazi bez simptoma.
„U otprilike 20% slučajeva, bolest se manifestira simptomima koji nalikuju gripi - povišena temperatura, glavobolja, slabost, bolovi u mišićima i zglobovima. U oko 1% oboljelih može se razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa. Pod povećanim rizikom od obolijevanja su imunokompromitirane osobe, primjerice osobe kojima su transplantirani organi, te starije osobe koje već imaju neku kroničnu bolest poput hipertenzije, šećerne bolesti i sl.“, tumače naši epidemiolozi.
Kod osoba kojima virus zarazi živčani sustav smrtnost se kreće oko 10%.
Učinkovita cjepiva protiv virusa Zapadnog Nila još uvijek nisu razvijena iako je na tom putu napravljen određeni napredak. Primjerice, krajem ožujka objavljena je jedna studija u kojoj su znanstvenici razvili terapiju na temelju RNA kojom su potaknuli obrambeni sustav da razvije trajnu zaštitu od virusa. No metoda je za sada testirana tek na miševima, što obično znači da će trebati još koja godina da se nađe na tržištu.
Za sada postoji učinkovito cjepivo samo za konje.
Oboljeli se uglavnom liječe simptomatski, što znači da im se daju sredstva za spuštanje temperature, infuzije za sprječavanje dehidracije te eventualno sredstva za ublažavanje bolova.
www.vzaktualno.hr/Index.hr
