Gušenje je jedna od najopasnijih hitnih situacija u dječjoj dobi, a najčešći uzrok je hrana. Dobra vijest je da se velik broj slučajeva može spriječiti pravilnim navikama tijekom hranjenja i odgovarajućim nadzorom.
Djeca bi tijekom obroka uvijek trebala sjediti u hranilici ili drugom sigurnom i mirnom položaju koji omogućuje uspravno sjedenje i stabilnost, uz korištenje sigurnosnih pojaseva.
Posebno su rizične namirnice koje su male, tvrde, okrugle ili skliske, poput grožđa, cherry rajčica, sirove mrkve, jabuka, orašastih plodova, kokica, maslina i hrenovki, ali i hrana koja je ljepljiva ili rastezljiva, odnosno gumenasta. Takvu hranu treba prilagoditi dobi djeteta i ponuditi je u sigurnom obliku.
Važno je i naučiti dijete da ne jede dok hoda, trči, igra se ili se vozi u automobilu, jer takve situacije značajno povećavaju rizik od gušenja.
– Za vrijeme jela bebe i mala djeca moraju cijelo vrijeme biti pod nadzorom odrasle osobe. Do gušenja može doći vrlo brzo, a kako dijete tijekom gušenja ne proizvodi zvuk, važno je da ga cijelo vrijeme možete vidjeti – naglašavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Osim hranom, djeca se mogu ugušiti i sitnim predmetima koje stavljaju u usta. Zato im treba onemogućiti pristup kovanicama, baterijama, sitnim igračkama, lijekovima, nakitu i drugim malim predmetima.
Kod zagrcavanja dijete obično glasno kašlje, može pocrvenjeti i pokušava samo izbaciti hranu. U tom slučaju treba ga poticati na kašalj i ne pokušavati vaditi hranu iz usta, navodi HZJZ.
S druge strane, gušenje je znatno ozbiljnije stanje. Dijete tada ne može učinkovito kašljati ni govoriti, često je tiho, teško diše ili uopće ne može disati te može poplaviti i pokazivati znakove panike. Svako gušenje zahtijeva hitnu reakciju.
Što učiniti ako se beba mlađa od godinu dana guši?
Prema informacijama Zavoda, bebu treba položiti potrbuške preko podlaktice ili koljena tako da joj je glava niže od tijela. Potom se pet puta snažno udari između lopatica. Ako se predmet ne izbaci, beba se okrene na leđa na način da je glava i dalje ispod razine tijela, glava se pridržava rukom te se s dva prsta pet puta snažno pritisne sredina prsnog koša, za trećinu do polovicu dubine, ističe HZJZ.
Postupak se ponavlja dok se dišni put ne oslobodi ili dok dijete ne izgubi svijest. Ako beba prestane reagirati, odmah nazovite hitnu pomoć na broj 194 ili 112 i slijedite njihove upute.
Što učiniti kod djeteta starijeg od godinu dana?
Dijete starije od godinu dana treba položiti prsima na svoja koljena s glavom prema dolje ili nagnuti trup djeteta prema naprijed, ovisno o djetetovoj visini, pa donjim dijelom dlana slobodne ruke 5 puta udariti između lopatica djetetovih leđa. Nakon svakog udarca treba provjeriti je li dijete izbacilo predmet gušenja.
Ako to ne pomogne, primjenjuje se Heimlichov hvat – potisci prema unutra i prema gore u području između pupka i prsne kosti.
Heimlichov hvat izvodi se na način da osoba stane ili klekne iza djeteta, u razini djetetove visine. Stave se ruke ispod djetetovih ruku i obuhvati djetetov prsni koš, stisne se šaka, s palcem unutar šake, i stavi se između pupka i prsne kosti djeteta. Svoju stisnutu šaku uhvatite drugom šakom i snažno povlačite prema unutra i prema gore, ponavljajući potisak 5 puta uzastopce, objašnjavaju iz HZJZ-a i dodaju da je nakon svakog potiska također potrebno provjeriti je li dijete izbacilo strano tijelo.
Ako dijete izgubi svijest ili prestane disati, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć i započeti postupak oživljavanja prema uputama dispečera.
Čak i kada se strano tijelo uspješno ukloni i dijete ponovno normalno diše, preporučuje se što prije obaviti liječnički pregled kako bi se isključile moguće komplikacije, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
foto: Unsplash/screenshot i HZJZ
mlp/vzaktualno.hr/hzjz.hr
