HGK-Županijska komora Varaždin organizirala je danas okrugli stol na temu Zgrade gotovo nulte energije, s ciljem predstavljanja hrvatskog i mađarskog pristupa izgradnji ZG0E u prekograničnoj regiji koji će ujedno biti osnova za izradu nastavnog programa.
Okrugli stol aktivnost je projekta EN-EFF-Novi koncept treninga za energetsku učinkovitost sufinanciran iz Interreg programa suradnje Mađarska –Hrvatska, a organiziran je kako bi se ova tematika približila stručnjacima iz područja visokogradnje te nastavnom osoblju u strukovnim školama.
Stručnjak Zoltán Varga izložio je mađarski pristup implementaciji novog zakonodavnog okvira i tehničkih standarda energetske učinkovitosti u visokogradnji.
- Trenutačno se u Mađarskoj, prema europskoj direktivi koja se odnosi na sve članice EU, suočavamo s dva velika problema. S jedne strane je pitanje kako adaptirati postojeće zgrade, a s druge strane postoji pravna regulativa. Međutim, do uvođenja tih novih zakona ili propisa tek će doći. Veći je problem na koji način provesti europsku direktivu, odnosno tu pravnu regulativu u praksi, kad je riječ o javnim institucijama kao što su osnovne škole, dječji vrtići i slične zgrade. Inače, od 2021. godine će se uvesti zakon u Mađarskoj koji će se odnositi na nove zgrade i tada će se u potpunosti prilagoditi europskoj direktivi – od tada će se novi objekti, bilo da je riječ o obiteljskim kućama ili javnim zgradama, morati izgraditi prema tim propisima – rekao je Varga.
Dragutin Gložinić, predsjednik varaždinske Županijske komore istaknuo je da je projekt N-EFF-Novi koncept treninga za energetsku učinkovitost jedan od šest projekata koje Komora provodi u okviru prekogranične suradnje.
- Cilj je stvoriti, popularno rečeno, neki kurikulum, odnosno "šprancu" prema kojoj će se ti problemi rješavati. Zgrade gotovo nulte energije regulirane su europskom uredbom od 2010. godine, a to kod nas konkretno znači da od 31. prosinca ove godine sve javne zgrade moraju biti projektirane kao ZG0E, a od 31. prosinca 2020. to će vrijediti za sve stambene objekte u Hrvatskoj. Naravno, to je jedna sasvim druga priča i sve će to više koštati – rekao je Gložinić podsjetivši da su ZG0E zgrade koje troše vrlo male energije:
- Samo za usporedbu, u odnosu na zgrade koje su građene 70-ih godina prošlog stoljeća, a to je većina naših zgrada, uštede koje bi se time postigle su velike - potrošnja će biti čak 10 puta manja. To znači da kad bi sad to mogli nekim čarobnim štapićem u svim zgradama napraviti, imali bismo ogromne uštede energije i umjesto da gradimo nuklearke, isti efekt dobijemo provedbom ovih energetskih mjera. Treba dodati i da se gotovo 43 posto potrošnje energije u Hrvatskoj odnosi na potrošnju energije u zgradama. To je gotovo polovica ukupne potrošnje energije i zbog toga je značaj ovog segmenta velik.
Gložinić je također dodao da na potrošnju energije utječe sam oblik zgrade, ali i izvedba njezine izolacije.
- Primjerice, balkoni su gutači energije, a važno je i kako se proizvodi topla voda – je li riječ o klasičnim bojlerima ili solarnim postrojenjima. Mnogo energije "gutaju" i sustavi grijanja i ventilacije, a treba reći i da od ove godine prestaje proizvodnja svih drugih žarulja za rasvjetu, osim LED žarulja. To su sve segmenti koji će doprinijeti da se ta deseterostruka štednja zaista i postigne. Kod nas u Hrvatskoj gradnja takvih zgrada će, dakle, koštati više, ali tu su instrumenti kojima država i EU pomažu. Za višestambene zgrade to funkcionira, a trenutno je u zastoju za privatne zgrade, no to se sad pokušava riješiti. Bez tih instrumenata gotovo da to neće biti moguće izvesti i u tome je možda glavni izazov – rekao je Gložinić.
S Direktivom o energetskim svojstvima zgrada koja daje opći okvir zemljama članicama EU za definiranje vlastitih nacionalnih pristupa i planova provedbe, sudionike okruglog upoznao je Damir Mandić, mag.ing.aedif. iz Regionalne energetske agencije Sjever.
Nakon okruglog stola sudionici će, kao primjer dobre prakse, obići Studentski centar Varaždin.
vzaktualno.hr
