Skupština Krapinsko-zagorske županije, na sjednici održanoj u četvrtak, prihvatila je druge izmjene proračuna za ovu godinu. Prihodi sada iznose 281 milijun eura te rashodi isto toliko. Radi se o povećanju prihoda od 53 milijuna eura ili 23 posto. Ukupni prihodi i primici koji se odnose na županijski dio proračuna iznose 104,7 milijuna eura kao i rashodi.
To je povećanje za gotovo 32 milijuna odnosno 44% u odnosu na I. izmjene i dopune proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2023. Najveći dio sredstava odnosi se na novce iz Fonda solidarnosti kojima su sanirane štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Župan Željko Kolar je rekao kako je proračun veći 400% iz jednostavnog razloga što su oni bili provedbeno tijelo za Fond solidarnosti za zagrebački potres i vraćanje u prvobitno stanje komunalne infrastrukture.
-Preko 30 milijuna eura je prošlo kroz naš proračun koji smo mi kasnije proslijedili Županijskoj upravi za ceste i gradovima i općinama koji su sanirali prometnice na našem području. Ono što je dugoročno bitno - proračun se punio iz izravnih sredstava 11,76 posto više i to znači da postoji gospodarska aktivnost na području Krapinsko-zagorske županije, da se povećao broj zaposlenih, da su rasle plaće i da smo dobro planirali ovaj kompletan proračun. Rebalansom proračuna smo konsolidirani proračun i 'dignuli' ga za 53 milijuna što je povećanje 23% i za 32 milijuna kuna smo podigli naš županijski proračun što je povećanje od 44% – istaknuo je Kolar te dodao kako postoje dvije olakotne okolnosti na proračun.
Prva je da ta što je Vlada RH nakon četiri godine, što nije dizala decentralizirana sredstva za obrazovanje, zdravstvo i socijalu, poslala uputu za izradu proračuna da se ta sredstva dižu 3%, komentirao je župan.
-Ne moram nikome objašnjavati što znači 3%, nakon što smo prošle godine imali u jednom trenutku inflaciju 16%, da je u ovom trenutku iznad 8%, koliko su poskupili određeni proizvodi i nakon provedenog natječaja koliko će nam skočiti prijevoz učenika osnovnih škola, kao i srednjih škola. Nama decentralizirana sredstva neće biti dovoljna da podmirimo troškove za što su decentralizirana sredstva namijenjena, a naše vlastito ulaganje bi trebalo biti ulaganje u nadstandard, u nove projekte.
Rebalansom smo sav višak stvoren u prvih šest mjeseci, točnije u osam mjeseci, prebacili u upravi odjel za obrazovanje kako bi školama osigurali nesmetano plaćanje režija do kraja školske godine. Ako ćemo to morati raditi i za 2024. godinu, onda to nije dobra poruka – naglasio je župan Kolar i nadovezao se kako će s druge strane, morati se koncentrirati na cjelodnevnu nastavu u čemu je minimalno 17 škola i koje će prijavljivati za cjelodnevnu nastavu ili jednosmjensku nastavu i tu će sigurno jedan dio troška morati pasti i na Županiju.
-S obzirom na to da je i država smanjila pedagoški standard, naše škole imaju pravo na jednodijelnu sportsku dvoranu, osim zabočke Osnovne škole. Govorim o osnovnim školama, jer mi ne ćemo u Oroslavju graditi jednodijelnu sportsku dvoranu, kad imamo tamo srednju školu, a za koju nam ne priznaju broj učenika. Nego ćemo u suradnji s Gradom u iznosu 50-50% financirati veću sportsku dvoranu. Tako ćemo napraviti i u Krapinskim Toplicama, u Svetom Križu Začretju jer smo procijenili da te sredine prema kapacitetu, broju ljudi, razvoju i svemu onome što čini jednu jedinicu lokalne samouprave, postoji objektivna okolnost – govori župan.
S druge strane, s 1. siječnja sljedeće godine ukida se prirez, jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost da kroz stope poreza na dohodak reguliraju stopu. To znači da dok oni to sve ne naprave, ne zna se koliko će biti prihodi županije, zaključio je temu proračuna Kolar.
Viječnik iz redova HDZ-a Vladimir Pleško rekao je kako je stav Hrvatske demokratske zajednice bio jasan, a to je da su podržali ovaj rebalans proračuna jer se rebalans proračuna u maksimalnoj veličini odnosi na sredstva koja su dodijeljena putem fondova Europske unije.
-Taj fond omogućio nam je da riješimo sve one nedostatke i popravke koje smo morali rješavati nakon potresa koji su pogodili naše područje. Vlada Republike Hrvatske maksimalno se potrudila i osigurala nam ogromna sredstva za naše područje i produžila nam rokove za završetak svih projekata na korist naših stanovnika županije. I drugi dio sredstava iz proračuna značajno je velik, a to su prihodi iz dijela poreza na dohodak. On je generiran isključivo na Vladine odluke koje su dovele do velikog povećanja plaća u Republici Hrvatskoj. Time je došlo i do povećanja prihoda iz osnove poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave upravo su najviše financirane iz toga poreza pa je to automatski povezano jedno s drugim. I tako se osigurava daleko kvalitetniji rad svih jedinica lokalne samouprave - kazao je Pleško.
Za područje Krapinsko-zagorske županije osigurano je za 12 projekata sanacije šteta na objektima u obrazovanju 1,23 milijuna eura. Još veći iznos bespovratnih sredstava osiguran je za sanaciju prometnica stradalih u potresu. Radi se o gotovo 34,7 milijuna eura bespovratnih sredstava koja su iskorištena za čak 54 projekta sanacije.
Dodajmo i da je prije rebalansa prihvaćeno izvješće o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci. A to izvješće govori da Krapinsko-zagorska županija, odnosno njen proračun, bilježi odlične rezultate. Naime, prilikom rasprave o izvršenju proračuna naglašena je činjenica kako su prihodi u prvih šest mjeseci nešto veći od 123 milijuna eura što je više za 57,7 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine ili u postocima 88 posto.
U isto vrijeme rashodi su gotovo 121 milijun eura odnosno za 58 milijuna eura ili 93 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Krapinsko-zagorska županija bilježi tako višak sredstva od 2,2 milijuna eura u prvoj polovici ove godine, ali treba imati na umu činjenicu da je Županija iz prošle godine prenijela manjak od 10,9 milijuna eura.
Dodajmo da se ovi podaci prihoda i rashoda odnose na Županiju te na proračunske korisnike. Kada se prate samo prihodi i rashodi Županije podaci u postocima su još bolji. Naime, Županija je ostvarila prihode od 57,7 milijuna eura ili 46 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine što je gotovo porast od 500 posto.
Kada se gledaju prihodi i rashodi same Županije zabilježen je višak sredstava od 4,8 milijuna eura. Dodajmo da je glavi uzrok rasta prihoda činjenica da je preko Fonda solidarnosti stiglo na desetke milijuna eura koji su utrošeni na saniranje šteta nastalih od zagrebačkog i petrinjskog potresa, prije svega saniranje prometnica.
Skupštinari su raspravljali o radu župana u prvoj polovici ove godine. Izvješće je na nekoliko stotina stranica u kojima je predstavljena brojka veća od 250 događanja ili aktivnosti u kojima je većinom sudjelovao župan te u pojedinima i njegova zamjenica.
Dodajmo i da je Skupština prihvatila Prijedlog pokretanja postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
-Županija je, kao osnivač Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, ulagala svih ovih godina znatna financijska sredstva, a zdravstvenom ustanovom se upravljalo najbolje što se u datim okolnostima moglo. Poteškoće financijske prirode u kojima se u ovom trenutku nalazi velika većina zdravstvenih stanova, nisu rezultat vršenja osnivačkih prava nad istima. Prijenos osnivačkih prava i centralizacija sustava nisu rješenje za financijsko poslovanje i gubitke koji nastaju, jer da jesu- u ovom trenutku zdravstvene ustanove kojim je osnivač Republika Hrvatska poslovale bi pozitivno. Također, zadržavanjem postojećih osnivačkih prava zadržava se mogućnost da regionalna samouprava kao poznavatelj svih specifičnosti ustanova kojima je osnivač, aktivno i kvalitetno sudjeluje u rješavanju istih. Za istaknuti je da je Županija u svojstvu osnivača Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana realizirala investiciju izgradnje novog objekta Opće bolnice - stoji u pojašnjenju zbog kojeg je Županijska skupština prihvatila prijedloga pokretanja postupka ocjene suglasnosti odredbi članka 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Skupština je ujedno dala suglasnost na polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2023. Naime, prihodi ŽUC-a u prvih šest mjeseci ove godine iznose 9,4 milijuna eura ili 53 posto od planiranih ukupnih godišnjih prihoda dok rashodi iznose 8,65 eura ili 49 posto od planiranog. Dodajmo da je nakon prihvaćanja izvješća uslijedilo i prihvaćanje izmjena financijskog plana ŽUC-a za ovu godini. Prema tim izmjenama ukupni prihodi u 2023. planiraju se u iznosu od 16,7 milijuna eura.
Od ostalih točaka dnevnog reda treba izdvojiti kako je prihvaćena Regionalna strategija za mlade i sektor mladih Krapinsko-zagorske županije u periodu 2023.-2027. Prihvaćene su izmjene i dopune Odluke o osnivanju Županijskog savjeta mladih, a usvojen je i programa javnih potreba u kulturi u 2024. godini.
vzaktualno.hr
