U analizi britanske nezavisne poslovne istraživačke agencije ICIS (Independent Commodity Intelligence Services) objavljeno da će sredinom desetljeća slovenska i hrvatska električna energija biti najskuplja u Europi zbog rasta cijena plina, uglena i emisija CO2.
U analizi se ističe da se trećina proizvodnih kapaciteta električne energije u Sloveniji i Hrvatskoj temelji na fosilnim resursima, tako da će poskupljenje emisija CO2, plina i ugljena biti najvažniji faktor u licitiranju cijene električne energije u obje zemlje. Ove i sljedeće godine bi, prema ovoj analizi, cijene električne energije na oba tržišta trebala ostati ispod 50 USD po megavat satu (MWh), piše Poslovni dnevnik.
U tome će im pomoći cijena CO2, koja se procjenjuje da je niža od 27 eura po toni emisije. Takva cijena potaknut će troškove proizvodnje električne energije od lignita u Sloveniji, a plina u Hrvatskoj.
U ICIS-u, međutim kažu da će se do 2025. cijena CO2 povećavat na oko 35 eura po toni, što će povećati cijenu proizvodnje električne energije u termoelektranama, pa će cijene električne energije premašiti 75 eura za MWh. Prognoze su uzele u obzir da će instalirane snage 844 MW na bazi lignita u Sloveniji raditi do 2030. Također su uzeli u obzir desetogodišnje planove mrežnog operatora. No, upozorava se da bi trenutno napuštanje proizvodnje energije iz lignita učinilo električnu energiju još skupljom.
Hidroelektrane su važne u obje zemlje
Britanski energetski stručnjaci procjenjuju da do 2030. nije izvjesno da će u ovim zemljama doći do znatnijih povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije te da će i to povećanje imati minimalni učinak na ukupnu energetsku proizvodnju. Konkretno, Očekuje se da će 2030. sunce i vjetar činiti 4 posto ukupne proizvodnje električne energije u Sloveniji, a u Hrvatskoj 15 posto.
Hidroelektrane su važne u obje zemlje, posebice u Hrvatskoj, pa će cijena električne energije ovisiti i o hidrološkim uvjetima. S druge strane, zbog skuplje električne energije se očekuje da će se udio energije iz ugljena povećati sa sadašnjih 35 posto na 39 posto u 2030.
Cijeli članak pročitajte ovdje
vzaktualno.hr/poslovni.hr
