Gorivo je zapravo jeftinije u svim zemljama našeg okruženja, pa ljudi koji žive blizu granice mogu uštedjeti znatne svote kupovinom u inozemstvu. Time se, naravno, višestruko šteti proračunu, ali o tome trebaju razmišljati i nadležni u Vladi, piše Novi list.
Građani koji žive u pograničnim područjima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom ili Slovenijom sve češće odlaze po gorivo preko granice jer je ono u BiH u prosjeku jeftinije za dvije i pol kune po litri, dok je u Sloveniji benzin jeftiniji za kunu po litri, a dizel oko 70 lipa po litri. U Srbiji je benzin jeftiniji za oko 75 lipa po litri, dok je cijena dizela otprilike na istoj razini kao u Hrvatskoj. Po benzin se isplati i u Mađarsku, jer je tamo gotovo kunu jeftiniji, no dizel je čak i nešto skuplji nego u Hrvatskoj.
Rekordne cijene goriva, kao i energenata uopće, u prvom redu prirodnog plina i električne energije, mogle bi ugroziti ekonomski oporavak Hrvatske, ali i drugih zemalja Europske unije, čija je privreda ionako već dobrano ugrožena koronakrizom koja traje dulje od godinu i pol dana, uz brojne probleme u proizvodnji i logistici koji samo pridonose sve izglednijim visokim stopama inflacije.
Kada je o inflaciji riječ, gorivo je jedna od značajnijih stavki čija cijena može značajnije utjecati na njenu stopu, budući da cijena praktički svih roba i usluga izravno ovisi o cijeni goriva. Iako je rast cijene dizela i benzina prisutan u cijeloj Europskoj uniji, zajedno s rastom cijene plina i struje, građani nekih zemalja, poput Hrvatske, s relativno niskim primanjima u odnosu na europski prosjek, sigurno će biti teže pogođeni sve višim cijenama goriva, a posljedično i svih maloprodajnih roba.
Gorivo nigdje u Europi nije jeftino, no više od same cijene treba obratiti pozornost na razmjer prosječnih plaća i cijene goriva, po čemu su stanovnici Hrvatske među najpogođenijima u Uniji.
aktualno.hr/novilist.hr
