Na osnovi ekonomskih kretanja i broja stanovnika u ostalim tranzicijskim zemljama hrvatski ekonomist Velimir Šonje procjenjuje da slabije razvijene zemlje, pa i Hrvatska, mogu stabilizirati broj stanovnika kada dostignu 80 posto prosjeka razvoja EU, prenosi Večernji list.
– Češka, Slovenija i Slovačka, koje nisu imale pad broja stanovnika, nalaze se oko ili iznad razine od 80 posto prosjeka EU. Estonija, koja je nedavno dostigla tu razinu, ranije je imala pad broja stanovnika, ali je on zaustavljen, navodi Šonje, vlasnik Arhivanalitike. Do zaključka da s rastom plaća i dostizanjem određenog razvoja migracije usporavaju došla je i istraživačica Bečkog instituta za tranzicijske zemlje Isolda Mara, koja je uočila da vanjska mobilnost iz novih članica EU usporava od 2015. te će vjerojatno ostati na nižim razinama u budućnosti. No, i ta analitičarka ističe da je još preuranjeno govoriti o jačoj povratnoj migraciji. Godina 2018. mogla bi se pokazati prijelomnom za Hrvatsku, jer lani je prvi put od ulaska u EU došlo do smanjenja iseljavanja i rasta useljavanja. Nova Europa kopira zapadne zemlje više nego što se to u Hrvatskoj misli te vlastite praznine popunjava useljavanjem siromašnijih susjeda.
– Naša se migracijska politika kroji u Moskvi – slikovit je bio jedan od sudionika nedavne konferencije u Dubrovniku iz Poljske misleći na to da pritisak Moskve na Ukrajinu tjera Ukrajince prema Poljskoj te dalje na zapad. U Poljskoj je, primjerice, 2017. dozvolu boravka dobilo oko 680 tisuća stranaca, među kojima je bilo 585 tisuća Ukrajinaca i 42 tisuće Bjelorusa. Mađarska je također “uvezla” 32 tisuće stranaca, većinom iz Ukrajine, Kine i Srbije, Češka 57 tisuća (Ukrajina, Rusija, Vijetnam), a čak je i Rumunjska podebljala stanovništvo za 13 tisuća osoba (Moldavija, Turska, Sirija). Bez obzira na pojačan priljev stranaca, migracijski saldo regije i dalje je negativan. U Mađarskoj se 2017. godine kretao oko 40 tisuća, Češkoj 27 tisuća, Sloveniji 17 tisuća, Poljskoj oko 220.000, Bugarskoj 31 tisuća.
Premda se nalazi u skupini zemalja koje su preskočile razinu od 80 posto prosječnog BDP-a Europske unije, iseljavanje je prisutno i u Sloveniji gdje ove godine, prema informacijama slovenske ministrice rada Ksenije Klampfer, radi oko 40 tisuća stranaca, uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Za razliku od hrvatskih migranata koji dižu sidro te sa sobom vode užu obitelj, Slovenci više preferiraju dnevne migracije te putuju na posao u Austriju ili Italiju, ali spavaju kod kuće.
– Hrvatska je tragedija u tome što je već mogla biti blizu 80 posto prosječnog razvoja EU. Godine 2007. bili smo na 61 posto od prosjeka EU, Poljska je tada bila na 53 posto, a danas je na 71! Da smo u međuvremenu postojano rasli dva postotna boda brže od prosjeka EU, što nije bilo nedostižno, danas bismo bili na 76 posto, umjesto na 63 – navodi Velimir Šonje, koji je izračunao da će Hrvatska dostići 85 posto razine razvoja EU oko 2035. godine, bude li rasla dva postotna boda brže od prosjeka EU.
www.vzaktualno.hr/vecernji.hr
