Čak 79 posto iseljenih Hrvata iznimno je zadovoljno novim životom u Njemačkoj, pa njih 88,5 posto nije požalilo što se odselilo, piše doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u porukama istraživanja koje je proveo na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku u protekle tri godine. Najsklonije migriranju su osobe između 25 i 45 godina, prenosi Poslovni.hr. Većina iseljenih je zaposlena, najčešće sa završenom srednjom školom (60,7 posto), a udio visokoobrazovanih je 37,8 posto ili 12 posto veći nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina. Demografska problematika postaje, prema svemu sudeći, ključno nacionalno i sigurnosno pitanje Hrvata kao naroda. Na djelu je destrukcija svih sustava koji čine jednu državu., smatra Jurić te istovremeno ističe kako istraživanje upozorava na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Najveći broj iseljenika kao razloge migracije naveo je bolje ekonomske okolnosti u inozemstvu, ali ne i nezaposlenost u domovini. Većina ih navodi bolje uvjete rada, kao važan razlog, a i društveno-politički motivi igraju bitnu ulogu.
Plaćom nezadovoljno samo 5 posto hrvatskih građana
Gledano regionalno, najveću sklonost migriranju iskazuju ispitanici s područja Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje, što se podudara i s podacima Državnog zavoda za statistiku, gdje tu prednjači Grad Zagreb s 13,4 posto, a slijede Osječko-baranjska županija s 10 posto i Zagrebačka županija s 8 posto.
"Važno je da je najveći broj ispitanika izabrao opciju koja govori o sigurnosti i političkoj i pravnoj stabilnosti imigracijske zemlje, kao uvjerljivo najvažniju vrijednost", zaključuje autor, dodajući kako je 73 posto hrvatskih građana zadovoljno plaćom u Njemačkoj, a samo 5 posto nezadovoljno. Čak je i u pogledu mnogima spornog smještaja velika većina zadovoljna - 69 posto, a samo 7,2 posto nezadovoljno.
Što se tiče povratka ili ostanka, većina se sve do mirovine odlučuje za ostanak u Njemačkoj (85 posto). Samo 15 posto ih razmišlja o povratku u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, a 45 posto bi se eventualno moglo vratiti kada budu u mirovini. Za 40 posto ispitanika povratak ne dolazi u obzir.
www.vzaktualno.hr/poslovni.hr
