Niti jedna postkomunistička nacija na prostorima Srednje i Istočne Europe nije uvjerena u pripadnost Zapadu u političkom i kulturnom smislu kao što su Hrvati, pokazao je izvještaj za međunarodnu konferenciju o sigurnosti Globsec u Bratislavi, piše Jutarnji.hr.
Tako se izjašnjava 56 posto anketiranih u Hrvatskoj, u usporedbi s 50 posto u Rumunjskoj i 45 posto u Poljskoj, dok su na drugom polu Slovaci s 21 posto.
Poljaci, Rumunji i Hrvati najspremniji su da na temelju Članka 5. Sporazuma NATO-a o kolektivnoj obrani priteknu u pomoć napadnutom savezniku i takvu spremnost na vojnu intervenciju podržava čak 90 posto Poljaka, 81 posto Rumunja i 79 posto Hrvata, dok su za solidarnu kolektivnu obranu najmanje spremni Bugari gdje bi u pomoć napadnutom savezniku krenulo manje od polovine nacije, samo 47 posto.
Međutim, samo Rumunjska i Poljska bez rezerve podržavaju i vojne baze NATO-a na svojem teritoriju, dok je podrška trupama i infrastrukturi NATO-a na području vlastite države najmanja među Slovacima, 37 posto, Česima (42 posto) i Bugarima (43 posto). U Hrvatskoj dvije trećine ispitanih (66 posto) podržava stacioniranje NATO-ovih baza u državi, po čemu su Hrvati još jednom u društvu Mađara i Poljaka.
Hrvatski državljani spadaju među one koji vjeruju kako je članstvo u Europskoj uniji pozitivna stvar. Tako misli njih 70 posto, dok ih samo 22 posto želi izlazak iz EU. Najveći euroentuzijasti su Poljaci i Rumunji, među kojima čak 80 posto smatra da je ostanak u EU za njihove zemlje dobar. Nasuprot tome, najveći euroskeptici su Česi, od kojih na članstvo u EU kao na dobru stvar gleda samo 35 posto.
Iako velika većina Hrvata svoju državu vidi kao dio Zapada i euroatlantskih asocijacija, njih čak 46 posto pozitivno misli o ruskom čelniku Vladimiru Putinu (negativno 43 posto). Za usporedbu, samo ih 20 posto podržava Donalda Trumpa.
www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr
