Kako je priopćila Europska središnja banka, na zahtjev hrvatskih vlasti institucije EU odlučile su uključiti hrvatsku kunu u tzv. Exchange Rate Mechanisam (ERM 2), svojevrsnu valutnu čekaonicu za euro, piše Jutarnji.hr.
Nakon konzultacija Komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna.
U odnosu na taj tečaj sve dok ne uvedemo euro bit će dopušten pad ili rast tečaja kune od najviše 15 posto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za euro jest središnji tečaj po kojem ćemo zamjenjivati kune za eure onog dana kad kuna ostane tek dio hrvatske povijesti, a to bi moglo biti najranije 1. siječnja 2023. godine.
Prošlo je više od pet godina otkako se posljednja zemlja, Litva, priključila eurozoni, pa puštanje Hrvatske i Bugarske u mehanizam ERM-2, koji predstavlja svojevrsnu čekaonicu prije uvođenja eura, nije samo veliki korak za potencijalne buduće članice eurozone nego i za cijelu eurozonu, koja se još od financijske krize 2008. hrvala s cijelim nizom problema. Budući da su cijelo desetljeće zemlje eurozone pod velikim pritiskom stagnacije, zbog čega je došlo do velikog zaokreta u politici Europske središnje banke, povećanje broja zemalja koje koriste euro kao zajedničko sredstvo plaćanja znak je da bi on ipak mogao zadržati poziciju rezervne svjetske valute. Takav status ima još jedino dolar.
Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR 2 podizanje je šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne.
Od aktiviranja mehanizma ERM-2 Hrvatska i Bugarska morat će održavati tečaj nacionalne valute u rasponu od plus/minus 15 posto prema euru te u tečajnom mehanizmu provesti najmanje dvije godine. U osnovi to znači da bi se u Hrvatskoj euro mogao uvesti s prvim danom 2023. godine.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
vzaktualno.hr
